Ursula von der Leyen u četvrtak je dobila potporu Europskog parlamenta za još jedan mandat na čelu Europske komisije iako je presuda suda EU-a dan ranije u pitanje dovela podršku dovoljnog broja eurozastupnika.
Aktualna čelnica izvršnog tijela EU-a dobila je 401 glas u prvom krugu tajnog glasanja na plenarnoj sjednici novog saziva parlamenta u Strasbourgu. Bilo joj je potrebno 360 glasova od 719 zastupnika koji su aktivirali mandat. Europski parlament će u 10. sazivu imati 720 zastupnika. U četvrtak je glasalo 707 zastupnika, a 284 je bilo protiv imenovanja njemačke pučanke na čelo Komisije.
Na putu prema novom mandatu od pet godina Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu krajem lipnja kada je dobila potporu Europskog vijeća, te joj je preostalo da pridobije natpolovičnu većinu zastupnika.
S obzirom da grupacije centra u EP-u raspolažu s dovoljnim brojem glasova očekivalo se da će von der Leyen dobiti natpolovičnu potporu i uz određeni postotak onih koji ne glasaju u skladu s većinom u svojim skupinama. Moguću podršku njemačkoj demokršćanski nisu isključivali ni Zeleni koji imaju 53 zastupnika niti desni Europski konzervativci i reformisti (ECR) sa 78 zastupnika. Zeleni su, po izvješćima medija, na kraju odlučili podržati von der Leyen.
No presuda suda EU-a od srijede da njezina Komisija nije bila dovoljno transparentna u nabavi cjepiva tijekom pandemije covida-19 njezin je izbor učinio neizvjesnijim.
Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavi cjepiva, no izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na sudu.
Opći sud EU-a u srijedu je presudio da Komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora tako što je ‘zacrnila’ dijelove ugovora koji se tiču odšteta farmaceutskih tvrtki u slučaju neispravnosti cjepiva.
Von der Leyen je, međutim, očito pomogla činjenica da bi u slučaju da ne bude izabrana u institucijama EU-a nastala kaotična situacija, pored mađarskog predsjedanja koje već izaziva sporove.
U slučaju da nije dobila potporu parlamenta, Europsko bi vijeće u roku od mjesec dana trebalo imenovati novog kandidata, samit europskih čelnika bi se morao održati usred ljeta, a nije jednostavno doći ni do novog kandidata koji bi mogao dobiti kvalificiranu većinu u Europskom vijeću i natpolovičnu u parlamentu.
Reagirajući na odluku suda, Komisija je istaknula kako su “presude Općeg suda su u pogledu većine zahtjeva u skladu s odlukama Komisije” te da je sud potvrdio da je imala pravo omogućiti djelomičan pristup.
Tužba je prihvaćena u samo dvije točke, odnosno da je Komisija trebala pružiti dodatne objašnjena za odbijanje pristupa određenim odredbama ugovora te da je trebala dostaviti osobne podatke članova pregovaračkih timova , napominje Komisija opravdajući svoj postupak time je da je bilo teško postići ravnotežu između prava javnosti na informaciju i pravnih zahtjeva koji su proizlazili iz samih ugovora.
Oni koji opravdavaju postupak Komisije ističu kakoa su se ti ugovori sklapali u izvanrendim okolnostima širenja covida-19 kada je prioritet bio što prije osigurati cjepiva za građane EU_a.
Komisija sad ima dva mjeseca i deset dana da se žali na odluku.
Von der Leyen zadovoljila očekivanja političkog centra
Von der Leyen se prije glasovanja obratila zastupnicima u Europskom parlamentu a govor je u velikoj mjeri posvetila sigurnosti i konkurentnosti kontinenta.
U svom prijedlogu programa najavila je „Komisiju investicija”. Na prvoj plenarnoj sjednici novog saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu naglasila je da europska konkurentnost treba „veliki poticaj”, te da je potrebno manje birokracije i „mikroupravljanja” kako bi se poslovanje olakšalo.
Najavila je i nastavak zelene tranzicije EU-a prema čistim energentima, poput vodika, i politika zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.
Drugi naglasak stavila je na sigurnost kontinenta, pozivajući na formiranje europske obrambene unije. Kazala je kako europske države premalo ulažu u svoju obranu te kako pritom njihova sigurnost previše ovisi o drugima, misleći pritom na Sjedinjene Države.
U svom dugom obraćanju dotaknula se niza tema poput ekonomske nejednakosti, epidemije mentalnih bolesti i umjetne inteligencije. Istaknula je i nužnost ostvarivanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, počevši od primanja i mirovina.
Govor i obećanja je morala pažljivo balansirati i očito je zadovoljila očekivanja tri centristička kluba i Zelenih. ECR je svojim zastupnicima prepustio da glasaju svaki u skladu sa svojim “nacionalnim interesima”.
Čelnica Komisije nakon glasovanja u Europskom parlamentu može započeti sa slaganjem novog kolegija povjerenika, koji bi trebala predstaviti u rujnu. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i tko će dobiti koji resor. Zadnji put, 2019. tražila je od država članica da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim, neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.
Njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen političarka je s bogatim iskustvom na čelu nekoliko njemačkih ministarstava, a rođena je u političkoj obitelji: njezin otac je bio poznati političar Ernst Albrecht. Na čelu Komisije je od 2019. godine
Rođena je u Bruxellesu, gdje je njezin otac, kasniji premijer savezne pokrajine Donja Saska Ernst Albrecht, obnašao visoke funkcije u Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici, pretečama Europske unije. Von der Leyen je u Bruxellesu provela prvih 13 godina svog života.
