Nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić najavila je u četvrtak da u saborsku proceduru upućuje izmjene i dopune dvaju zakona kojim bi se unaprijedio studentski standard, tako da se godine studiranja uključe u radni staž te da se ponovno uvedu studentske poliklinike.

„Studentski standard godinama se zanemaruje, prava studenata se uopće ne unapređuju, a najčešće nisu ni predmet političkog zagovaranja i političkih rasprava i kao sveučilišna profesorica i saborska zastupnica želim promijeniti taj trend”, najavila je Selak Raspudić na konferenciji za novinare.

Upozorila je i da u studentskim domovima nedostaje 40 do 60 posto kapaciteta, a studentima se privatni smještaj subvencionira sa 60 eura, dok su saborski zastupnici, zbog stanja na tržištu za najam stanova dobili iznos od 600 eura. Dometnula je i da je 60 eura eventualno dovoljno za poštanski sandučić, a ne za bilo kakav oblik smještaja koji bi bio prikladan za jednog studenta.

Država studentima ne pomaže dovoljno, ustvrdila je, najavivši da predlaže izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim bi se studentima na kraju radnog vijeka u radni staž uključile i godine studiranja jer kasnije ulaze na tržište rada i ostvaruju stalni radni odnos.

„Osobe koje studiraju i koje su od velikog interesa za državu s obzirom da su motor njezinog društva i inicijator inovacija i pozitivnih promjena, sigurno ne smiju biti na kraju radnog vijeka diskriminirane zato što su studirale”, poručila je Selak Raspudić.

Najavila je i da ide s izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bi se omogućilo vraćanje studentskih poliklinika, koje u Zagrebu, primjerice, nema od 2011. godine.

„Studentske poliklinike bile su osnova studentske zdravstvene zaštite jer su studentima pružale sustavnu zdravstvenu pomoć pomoću doktora opće medicine, ginekologa, zubara i psihološke podrške, što je osobito važno s obzirom na činjenicu da imamo velike probleme s mentalnim zdravljem nakon pandemije”, pojasnila je.

Upozorila je da, otkad su ukinute studentske poliklinike, veliki broj studenata koji studira izvan mjesta svog stanovanja, nije u mogućnosti dobiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu nego su upućeni da se jave u djelatnosti hitne službe ili u vlastito mjesto stanovanja.

„Činjenica da studenti nemaju poliklinike te da nema dovoljno smještenih kapaciteta u studentskim domovima ne utječe samo na njihove živote nego i na poremećaje na tržištu nekretnina, kao i gužve u hitnim službama ili bilo kojih drugim ordinacijama zbog čega zahtijevam unaprijeđenje studentskih prava, nudim ove dvije zakonske izmjene i očekujem da ćemo se oko tako bitne teme ne samo svi usuglasiti, nego konačno o njoj početi razgovarati u javnom prostoru”, zaključila je Selak Raspudić.

Nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić najavila je u četvrtak da u saborsku proceduru upućuje izmjene i dopune dvaju zakona kojim bi se unaprijedio studentski standard, tako da se godine studiranja uključe u radni staž te da se ponovno uvedu studentske poliklinike.

„Studentski standard godinama se zanemaruje, prava studenata se uopće ne unapređuju, a najčešće nisu ni predmet političkog zagovaranja i političkih rasprava i kao sveučilišna profesorica i saborska zastupnica želim promijeniti taj trend”, najavila je Selak Raspudić na konferenciji za novinare.

Upozorila je i da u studentskim domovima nedostaje 40 do 60 posto kapaciteta, a studentima se privatni smještaj subvencionira sa 60 eura, dok su saborski zastupnici, zbog stanja na tržištu za najam stanova dobili iznos od 600 eura. Dometnula je i da je 60 eura eventualno dovoljno za poštanski sandučić, a ne za bilo kakav oblik smještaja koji bi bio prikladan za jednog studenta.

Država studentima ne pomaže dovoljno, ustvrdila je, najavivši da predlaže izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim bi se studentima na kraju radnog vijeka u radni staž uključile i godine studiranja jer kasnije ulaze na tržište rada i ostvaruju stalni radni odnos.

„Osobe koje studiraju i koje su od velikog interesa za državu s obzirom da su motor njezinog društva i inicijator inovacija i pozitivnih promjena, sigurno ne smiju biti na kraju radnog vijeka diskriminirane zato što su studirale”, poručila je Selak Raspudić.

Najavila je i da ide s izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bi se omogućilo vraćanje studentskih poliklinika, koje u Zagrebu, primjerice, nema od 2011. godine.

„Studentske poliklinike bile su osnova studentske zdravstvene zaštite jer su studentima pružale sustavnu zdravstvenu pomoć pomoću doktora opće medicine, ginekologa, zubara i psihološke podrške, što je osobito važno s obzirom na činjenicu da imamo velike probleme s mentalnim zdravljem nakon pandemije”, pojasnila je.

Upozorila je da, otkad su ukinute studentske poliklinike, veliki broj studenata koji studira izvan mjesta svog stanovanja, nije u mogućnosti dobiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu nego su upućeni da se jave u djelatnosti hitne službe ili u vlastito mjesto stanovanja.

„Činjenica da studenti nemaju poliklinike te da nema dovoljno smještenih kapaciteta u studentskim domovima ne utječe samo na njihove živote nego i na poremećaje na tržištu nekretnina, kao i gužve u hitnim službama ili bilo kojih drugim ordinacijama zbog čega zahtijevam unaprijeđenje studentskih prava, nudim ove dvije zakonske izmjene i očekujem da ćemo se oko tako bitne teme ne samo svi usuglasiti, nego konačno o njoj početi razgovarati u javnom prostoru”, zaključila je Selak Raspudić.