Za većinu ljudi, život i rad u inozemstvu može biti izazovan, ali za one koji su spremni da se prilagode novom okruženju, ukazuju se brojne prilike. Armin Sajnica, diplomirani novinar iz Sarajeva, prije tri godine je podnio zahtjev za radnu vizu u Njemačkoj. Danas radi u Minhenu, u farmaceutskoj kompaniji Alliance Healthcare Deutschland AG. Njegovo srednje obrazovanje u oblasti medicine odigralo je ključnu ulogu u dobivanju pozicije nadzornika u transportu lijekova.
“Proces izdavanja radne dozvole trajao je 21 mjesec. Prezadovoljan sam uvjetima. Plaće se u Njemačkoj kreću i do 3.000 eura, sve zavisi u kojem ste sektoru”, rekao je Sajnica za Al Jazeeru.
Odnedavno, pravila su promijenjena jer se njemačko tržište rada i dalje suočava s nedostatkom kvalificiranih radnika. To je prilika i za građane iz zemalja Zapadnog Balkana, poput Armina, da pronađu nove mogućnosti da popune ove praznine.
Od 1. lipnja 2024. godine građani Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije imaju privilegiran pristup njemačkom tržištu rada prema tzv. Uredbi Zapadnog Balkana.
Inicijativa Njemačke da udvostruči broj radnih viza na 50.000 godišnje, otvara nove mogućnosti za one koji traže posao u zemlji. Od ovog mjeseca izdavanjem radnih viza bavi se Federalna agencija za rad.
Ključni faktor sreća
Regulatorni okvir za zemlje Zapadnog Balkana trebao je isteći do kraja 2023. godine. Međutim, nakon usvajanja novog Zakona o kvalificiranoj imigraciji, Njemačka je odlučila promijeniti pravila za državljane spomenutih zemalja.
Kako je ranije pojašnjeno iz Veleposlanstva Njemačke, nova pravila će biti blagovremeno priopćena, a do tada će se svi termini i dalje dodjeljivati putem sustava lutrije.
Zbog velike potražnje otkako je uredba stupila na snagu, Njemačka je odlučila da dodijeli mjesta za vizu na osnovu sreće, efektivno upravljajući ogromnim interesom, istovremeno osiguravajući pravedan i jednak proces za sve podnosioce zahtjeva.
Njemačko veleposlanstvo u šest zemalja Zapadnog Balkana implementirale su mjesečni sustav lutrije koji nasumično bira osobe koje ispunjavaju uvjete da zakažu termin za podnošenje zahtjeva za vizu. Početna registracija za termine za radnu vizu prema spomenutoj Uredbi počela je 7. svibnja, a završena je nakon sedam dana.
Tijekom sedmodnevnog perioda, stanovnici Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije mogli su se direktno registrirati bez potrebe za uključivanjem posrednika ili drugih agencija, zahvaljujući pojednostavljenom pristupu.
Dozvoljena je samo jedna prijava po kandidatu, bez mogućnosti naknadne promjene podataka ili prijenosa termina na drugu osobu. Oni koji budu odabrani putem sustava lutrije bit će obaviješteni da započnu proces podnošenja zahtjeva za njemačku vizu preko nadležnih organa.
Na osnovu Uredbe, podaci pokazuju da je oko 76.000 državljana Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije do kraja 2023. godine imalo radne dozvole u Njemačkoj, što predstavlja povećanje od 22 posto u odnosu na 2022. godinu, kada je Njemačka imala oko 62.000 radnika sa dozvolama iz tih zemalja.
Najtraženija zanimanja
Prema podacima njemačkog saveznog zavoda za statistiku (Destatis), građani Kosova su činili najveću grupu radnika u Njemačkoj koristeći prava Uredbe do kraja 2023. godine. Do kraja 2024. se također očekuje da će Njemačka registrirati veliki broj radnika iz zemalja Zapadnog Balkana pod istom Uredbom, koja je postala trajna prema novom Zakonu o kvalificiranoj imigraciji.
Njemačka će se suočiti s nedostatkom pet milijuna radnika do 2060. godine, prema studiji Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB).
Ova odluka će imati i pozitivan utjecaj na migracijske tokove. Brojni mladi i obrazovani ljudi sa Zapadnog Balkana su do sada odlazili u potrazi za boljim životom i radnim prilikama u Njemačkoj i drugim zemljama Europske unije. Implementacija će, prema najavama njemačkih vlasti, uvjetovati legalne i sigurne kanale za migraciju, što će smanjiti ilegalne prilive i omogućiti ljudima da ostvare svoje potencijale kao u svojim matičnim zemljama.
Mnogi državljani koji ispunjavaju uvjete Uredbe već koriste ovu priliku, prijavljujući se za radna mjesta u različitim sektorima kao što su zdravstvo, građevinarstvo, IT i ugostiteljstvo.
Uredba poslodavcima nudi mogućnost dovođenja nekvalificiranih radnika iz više zemalja.
Svake godine je do 25.000 radnika moglo doći u Njemačku prema standardiziranoj šemi, a od početka ovog mjeseca taj broj će se povećati na 50.000.
Kako bi se ostvarilo pravo na rad, poslodavac mora uz ugovor dostaviti obavezujuću ponudu za posao u Njemačkoj. Između ostalih zahtjeva, poslodavac mora dobiti prethodno odobrenje (Vorabzustimmung) od Zavoda za zapošljavanje kao dokaz da nema raspoloživih lokalnih radnika za predviđenu poziciju. Potencijalni zaposlenici ne smiju primati nikakvu podršku prema njemačkom Zakonu o beneficijama tražitelja azila u posljednja 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva za vizu.
Važno je i da nema prioritetnijih kandidata za traženo radno mjesto: to uključuje državljane Njemačke koji traže posao ili građane Europske unije. Plaće i uvjeti rada također moraju biti primjereni i ne inferiorniji od onih koje nude slični poslodavci u Njemačkoj.
Građevinska industrija, logistika, transport i njegovateljstvo, glavni su sektori koji se suočavaju sa velikim nedostatkom radne snage. Njemačka, sa svojim značajnim izvozom proizvoda različitih vrsta, ima jaku zastupljenost u logistici i transportu, stoga postoji sve veća potražnja za dostavom pošte i paketa.
Prilika za novi poziv
U Njemačkoj, zahtjevi za dobivanje boravišne dozvole i državljanstva su strogi, ali priprema i predan rad mogu dovesti do ostvarenja ovih ciljeva.
“Firma dobije narudžbe od apoteka, a onda se ista šalje u lageru u kojem se lijekovi pakuju za apoteke. Moj zadatak je da uočim eventualne greške, u smislu da se u pristiglim materijalima ne ubace pogrešne tablete ili gramaža za određenog proizvođača”, opisao je Sajnica jedan od zadataka koji svakodnevno obavlja u svojoj kompaniji.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih faktora za dobivanje boravišne dozvole u Njemačkoj je i visina plate kod novog poslodavca.
“Njemački zakon zahtijeva da stranim radnicima bude ponuđena plata koja je u skladu sa standardima za određeno zanimanje. To može odrediti uspjeh aplikacije za boravišnu dozvolu”.
Pored toga, važno je uzeti u obzir i da li imate porodicu ili rodbinu u Njemačkoj. Ovo pokazuje da ste povezani sa zemljom i da ne dolazite sami.
“Takvo nešto će sasvim sigurno poboljšati vaše izglede da dobijete produženje vaše boravišne dozvole. Osim toga, važno je i kako ste do sada radili. Ako ste uspješno obavljali svoje radne zadatke, to može biti od velike koristi prilikom donošenja odluke o produženju. Poslodavci i imigracioni organi uzimaju u obzir vaše prethodno radno iskustvo i preporuke. Jednom kada dobijete boravišnu dozvolu, potrebno je nastaviti sa učenjem jezika i pokazati predanost na poslu”.
Nakon dvije godine, možete aplicirati za produženje boravišne dozvole, no poznavanje jezika i poslovni rezultati mogu uticati na dužinu produženja.
“Ako poznajete dobro njemački jezik ili više njih i pokazali ste se kao vrijedan radnik, možete dobiti produženje do tri godine”, naglasio je Sajnica.
Stalni boravak
Konačni cilj za većinu stranih radnika u Njemačkoj je stjecanje stalne boravišne dozvole i državljanstva. Za to je potrebno minimalno 60 mjeseci rada uz plaćeno mirovinsko i socijalno osiguranje, poznavanje njemačkog jezika na nivou B1, siguran posao i položen test za državljanstvo.
“Zahtjevi su strogi, ali pokazuju da Njemačka traži predane i integrirane radnike koji su spremni da doprinesu društvu. Nove smjernice su odlična prilika za osobni i profesionalni razvoj svih zainteresiranih pojedinaca”, mišljenja je Sajnica, dodajući kako ne želi odustati ni od novinarstva. Planira se fokusirati na sportsko izvještavanje kada usavrši jezik.
Vrijeme obrade zahtjeva nije precizirano. Obično varira jer njemačke institucije moraju biti uključene u proces, a veleposlanstvo nema utjecaja na njihovo vrijeme obrade.
Veleposlanstvo može donijeti konačnu reviziju i odluku tek nakon što dobije povratnu informaciju od Njemačke. Proces traje nekoliko tjedana ili mjeseci. U nekim slučajevima potraje, posebno ako ste boravili u Njemačkoj duže vrijeme.
Kod podnošenja prijave VisaMetricu dokumenti moraju biti prevedeni na njemački jezik.
Potrebne su dvije biometrijske fotografije za putovnicu (ne starije od šest mjeseci), pasoš (koji važi još najmanje devet mjeseci), taksa za vizu od 75 eura u gotovini, izjava o zaposlenju, u potpunosti popunjena i potpisana od strane poslodavca (sam ugovor o radu nije dovoljan), putno zdravstveno osiguranje (INCOMING) koje važi do šest mjeseci u roku od godinu dana i od datuma podnošenja zahtjeva, navodi se na službenoj web stranici Veleposlanstvo Njemačke u Bosni i Hercegovini.
Programi za studente
Što se tiče programa posredovanja u zapošljavanju građana Bosne i Hercegovine sa završenom srednjom medicinskom školom, on traje od 2013. godine i ne podrazumijeva nikakve promjene za njene građane, kaže Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
“Kada su u pitanju kandidati koji putem nas odlaze u Njemačku (odnosi se samo na osobe sa završenom srednjom medicinskom školom, jer za druga zanimanja nemamo dozvolu za posredovanje u tu državu), procedura traje između dva i četiri mjeseca. Kandidati u jednom mjesecu dostavljaju potrebne dokumente navedene na našoj web stranici, početkom narednog mjeseca svi dokumenti iz prethodnog mjeseca se šalju u Saveznu agenciju za rad u Njemačkoj, te nakon dva do tri mjeseca dobijemo radne dozvole i ugovor o radu za kandidata. Nakon toga kandidati zakazuju termin za radnu vizu u Veleposlanstva Njemačke u BiH i za nekih dvije do tri sedmice dobivaju radnu vizu te nakon toga mogu ići na rad u Njemačku”.
Dostupne su pogodnosti i za studente.
“Od ožujka 2024. godine studentima iz trećih zemalja koji studiraju u Njemačkoj i žele raditi tijekom studija, dozvoljen je cjelodnevni rad u trajanju do 140 dana ili poludnevni rad u trajanju do 280 dana u jednoj godini bez potrebe za odobrenjem Savezne agencije za rad Njemačke. Alternativno, studenti mogu raditi do 20 sati sedmično u periodu dok traju predavanja. Tokom raspusta mogu raditi bez ograničenja. Za dodatni rad je potrebno odobrenje Savezne agencije za rad SR Njemačke i Ureda za imigraciju”, obrazložio je Pupić.
Naglasio je kako studenti iz trećih zemalja koji studiraju izvan Njemačke (u svojoj zemlji porijekla), mogu raditi u Njemačkoj u okviru programa ferijalnog rada studenata isključivo tijekom trajanja oficijelnog raspusta i to najviše do 90 dana unutar perioda od 12 mjeseci pod uvjetom da je posredovanje izvršeno preko Savezne agencije za rad Njemačke koja odobrava ferijalni rad.
“U okviru takvog programa, postoje dva postupka posredovanja: poimenični (kada student samostalno nađe ferijalni posao) i nepoimenični postupak, koji se odvija u suradnji Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Savezne agencije za rad SR Njemačke. Za ovu vrstu zaposlenja nije potrebna boravišna dozvola jer se radi o boravku u trajanju do 90 dana”.
Osnovni kriteriji su: status redovnog studenta na nekom od sveučilišta u BiH; da student nije upisan u posljednju godinu studija; starosna dob do 35 godina; poznavanje njemačkog jezika.
“Broj bh. građana za koje smo posredovali u okviru programa zapošljavanja medicinskih radnika u Njemačkoj od 2013. godine do danas, iznosi 7.326 osoba”, konkretizirao je Pupić.
Kada je u pitanju zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini, izdavanjem radnih dozvola upravljaju entitetski zavodi za zapošljavanje, kantonalne službe za zapošljavanje, te Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
U 2023. godini strancima u Bosni i Hercegovini izdato je ukupno 4.586 radnih dozvola, od čega je 65 odobreno državljanima Njemačke.
