Značajan pad kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini ne može se očekivati, poručuju iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, čime su potonule nade onim građanima koji su se nadali sličnom trendu kao u Europi prošlog tjedna.
Naime, Europska centralna banka je 6. lipnja prvi put od 2019. godine snizila kamatnu stopu, napomenuvši da je ostvaren napredak u borbi protiv inflacije, ali i da ta borba još nije završena.
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, rekao je da je potez Europske centralne banke bio očekivan, s obzirom na to da inflacija u eurozoni, kao i izvan nje, opada.
“To je bilo očekivano; samo je bilo pitanje hoće li se to dogoditi u prvom ili drugom dijelu godine. Do kraja godine vrlo je vjerojatno da možemo očekivati još jednu ili dvije korekcije ključnih kamatnih stopa od strane Europske centralne banke, sve s ciljem poticanja ekonomskog rasta i ubrzanja ekonomije u eurozoni,” rekao je Ražanica za “Nezavisne novine”.
Dodao je da će, naravno, smanjenje ključne kamatne stope dovesti do smanjenja kamatnih stopa komercijalnih banaka, posebno u zemljama pod jurisdikcijom Europske centralne banke. Međutim, Bosna i Hercegovina nije jedna od tih zemalja.
“Što se tiče same Bosne i Hercegovine, nismo imali ni približan porast kamatnih stopa kao što je bio u zemljama EU i regiji. Monetarna politika Europske centralne banke na nas utječe indirektno. Ne utječe direktno, jer nismo pod njenom jurisdikcijom. Imali smo period u kojem naše kamatne stope nisu rasle na isti način i u istoj mjeri kao u zemljama EU, tako da ne možemo očekivati značajno smanjenje kamatnih stopa slično onom u EU,” istaknuo je Ražanica.
Na pitanje može li se očekivati bilo kakvo smanjenje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini, čak i ako nije značajno, Ražanica je odgovorio da ne vjeruje da u ovom trenutku postoji mnogo prostora za smanjenje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini, jer…
“Zaista, rast je bio mnogo manji nego u zemljama EU,” rekao je Ražanica.
Ekonomski analitičar Igor Gavran, s druge strane, rekao je da bi trend iz Europske centralne banke svakako trebao utjecati na smanjenje kamatnih stopa kod kredita s varijabilnim kamatnim stopama koje su automatski prilagođene europskim referentnim stopama.
“Međutim, banke uvijek nastoje odgoditi takve promjene i ne možemo ih očekivati odmah. Također je upitno hoće li biti potpuno proporcionalne. S druge strane, prilično je sigurno da će banke to iskoristiti kao izgovor da ne povećavaju već oskudne kamatne stope na štednju,” rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.
Ukratko, kako je dodao, trebali bi postojati neki pozitivni impuls, čak i s kašnjenjem, ali razlike u stopama nisu toliko značajne da bi se drastično osjetile.
“Samo nastavak trenda smanjenja referentnih stopa mogao bi dovesti do primjetnijih promjena na tržištu. A banke će uvijek djelovati u vlastitom interesu, s bilo kakvom koristi za klijenta posljednje im je prioritet, kako pokazuju njihovi poslovni rezultati i rast već enormnih profita,” istaknuo je Gavran.
Treba podsjetiti da je što se tiče Europske centralne banke (ECB), kamatna stopa na depozite smanjena na 3,75 posto sa rekordno visokih četiri posto, pri čemu ECB nije naznačila hoće li u srpnju slijediti daljnje olakšanje.
“Zalažemo se za ozbiljnu borbu protiv inflacije. Ako postoji nešto što sam naučila u ovom poslu, to je da moramo biti uporni. Moramo ostati fokusirani i ne odustati od našeg cilja. Naš cilj je kontrolirati inflaciju i vratiti cijene na ranije razine,” rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske centralne banke.
