Dok većina zemalja u svijetu objavljuje službene podatke o tome koliko njihovih građana živi u siromaštvu i što poduzimaju na stvaranju društva jednakih mogućnosti, u BiH je broj siromašnih građana potpuna nepoznanica, piše Večernji list BiH.
Štoviše, statistički sustav već godinama zaobilazi tu temu, a posljednji, i to potpuno pogrešni, podaci o tome rađeni su prije gotovo desetljeća. Svojedobno su iz Helsinškog odbora za ljudska prava upozorili da, prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece u BiH živi u siromaštvu, kao i 80% umirovljenika u zemlji.
U Federaciji BiH 2022. je u siromaštvu živjelo 538.160, odnosno 27,7% stanovnika, podaci su nacrta strategije razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u FBiH za razdoblje od 2023. do 2030. U nacrtu strategije navedeno je kako je 2011. u FBiH ispod apsolutne granice siromaštva živjelo 464.418 stanovnika, 2015. 446.927, dok je 2022. taj broj porastao za 91.233. U posebno visokom riziku od siromaštva su kućanstva s dvoje, troje ili više djece, a poseban problem predstavlja siromaštvo djece, gdje je za djecu do pet godina stopa siromaštva viša od 40%. UN-ova istraživanja pokazuju da svaki 6. stanovnik BiH živi od 3 do 5 KM dnevno (90 – 150 KM mjesečno), tj. 17% stanovništva je u ekstremnom siromaštvu, daleko ispod apsolutne granice siromaštva, a da je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Istraživanje radničkog siromaštva naglašava kako četvrtina zaposlenih radnika u BiH za svoje četveročlane obitelji nije mogla osigurati prelazak praga potrošnje od 600 KM mjesečno, što ih je držalo ispod apsolutne granice siromaštva te je procijenjeno da je 25% zaposlenih radnika u siromaštvu. Građani BiH odavno su se prestali nadati boljem. Naprotiv, iz dana u dan teže se živi. Cijene, osobito hrane, ne prestaju rasti. I oni s prosječnim primanjima zarade tek za hranu. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za travanj iznosi 2930,20 KM. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za veljaču iznosila je 1315 KM. Minimalna plaća je 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 44,88%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 21,12%. Samo za troškove prehrane četveročlana obitelj trebala je izdvojiti 1284,30 KM, praktički cijelu jednu prosječnu plaću.
Što kažu građani?
A što kažu građani? – Jedem dvaput dnevno i za dva obroka potrošim oko 15 KM. Mjesečno između 450 i 500 KM, što je malo više od trećine moje plaće – kazao je za Nezavisne Nikola iz Banje Luke. Nikolina prednost u odnosu na prosječnu četveročlanu obitelj u BiH je to što živi sam, pa su mu troškovi manji. – Za stanarinu i osobnu higijenu potrošim gotovo isto koliko dajem za hranu, pa mi od plaće ostane trećina. Imam prijatelje koji žive u Austriji i znam da su njima troškovi stanovanja veći nego ovdje, ali znam da oni manje troše za hranu. A imaju veće plaće – kaže Nikola. U sličnoj situaciji je i Aleksandra. – S obzirom na to da živim sama, nisam računala koji postotak plaće odvojim za hranu, no kada pogledamo koliko koštaju namirnice, vjerujem da okvirno trošim oko 450 KM, što je 50% najniže plaće u RS-u – navodi. Koliko je u vezi s ovim pitanjem BiH daleko od europskog prosjeka, ali i standarda u potrošnji, najbolje svjedoči podatak da građani EU-a mjesečno na prehranu troše manje od 15% plaće.
