U Hrvatskoj, gdje je prosječna mirovina ove godine dosegnula 513 eura, sretnicima se mogu smatrati oni koji su bar dio radnog staža odradili u nekoj bogatoj zapadnoj zemlji pa i otamo primaju mirovinu.
Najviše mirovina iz inozemstva umirovljenicima u Hrvatskoj stiže iz Njemačke (oko 83 tisuće), zatim iz Bosne i Hercegovine (37 i pol tisuća), Slovenije (blizu 30 tisuća), Austrije (oko 15 tisuća), Srbije (12 i pol tisuća) te Švicarske (7 i pol tisuća). Mnogi mirovinama ostvarenima radom u bogatim zemljama uspijevaju “podebljati” onu domaću, a možda najslikovitiji takav primjer spominjao prije nekoliko godina u domaćim medijima pričom o umirovljeniku iz Orahovice, koji je za 30 godina radnog staža u Hrvatskoj ostvario jednaku mirovinu kao i za tri godine rada u Njemačkoj, piše N1.hr.
Naravno da je bolje primati inozemnu mirovinu iz neke bogatije zemlje gdje su i plaće i mirovine kudikamo veće, iako i to ovisi o uvjetima pod kojima se one mogu ostvariti. Evo kako je to u trima zemljama u kojima su već generacije naših iseljenika odradile staž pa danas otamo primaju mirovinu ili dio mirovine.
Njemačka
Da bi se u najvećoj i ekonomski najsnažnijoj zemlji Europske unije ostvarilo pravo na mirovinu, dovoljno je tek pet godina radnog staža. Postoje razlike u iznosu prosječne mirovine između poijedinih njemačkih saveznih država, a službeno je prosječna mirovina koncem 2022. godine bila 1.384 eura. Minimalna mirovina nije propisana zakonom, ali najniža koju ondje moćete primiti je 563 eura mjesečno, što je više od prosječne u Hrvatskoj.
Primjerice, onaj tko je u Njemačkoj radio pet godina za prosječnu plaću od 2.600 eura, otamo će mjesečno dobivati oko 180 eura.
Austrija
I u Austriji se pravo na mirovinu može ostvariti već nakon pet godina radnog staža. Dosadašnja minimalna mjesečna mirovina u iznosu od 1.100 eura od ove godine bit će povećana na 1.217 eura. No, iznos mirovine ovisit će o tome koliki su u tih minimalno pet godina bili iznosi plaće i davanja u mirovinski fond, a što se razlikuje od slučaja do slučaja. Pod tim minimalnim uvjetima, mirovina iz Austrije bit će relativno niska.
Jedna je gospođa za portal Moje vrijeme jesenas kazala da je u Austriji radila šest i pol godina te da otamo sada prima mirovinu u iznosu od 301 euro mjesečno. U Hrvatskoj je radila 19 godina i njena ovdašnja mirovina iznosi 210 eura. Međutim, Austrija njoj i ostalima isplaćuje čak 14 mirovina. Uz dvanaest redovnih, dvije dodatne isplaćuju se za Uskrs i Božić.
Švedska
Stranci koji su dio ili cijeli radni staž odradili u Švedskoj imaju pravo na nacionalnu mirovinu. Na stranicama švedskog mirovinskog sustava stoji da se to pravo zadržava gdje god osoba preselila. Nacionalnu mirovinu mogao je ostvariti svatko onaj tko je najmanje 40 godina živio ili pak 30 godina radio u Švedskoj.
“Možda nećete moći zadržati cijelu mirovinu, ovisno o tome koje dijelove mirovine imate i u kojoj zemlji živite”, stoji na stranici švedske mirovinske agencije.
No, švedski mirovinski sustav u tom je dijelu diskriminatoran prema strancima. Ako nisu živjeli najmanje 40 godina u Švedskoj i ostvarili najmanje 30 godina radnog staža, mirovina im na koncu može biti tek 20 do 25 posto od iznosa plaće koju su primali.
Prosječna nacionalna mirovina u Šveskoj lani je iznosila 14.900 kruna, odnosno 1.280 eura, a iznos mirovine ovisi o tome koliko je poreza bilo uplaćeno na plaću.
