Hrvati tjedno na poslu provedu više nego što je to prosjek u Europskoj uniji, otkrivaju novi podaci europskog statističkog ureda.

Prema Eurostatu, lani su osobe u dobi od 20 do 64 godine na poslu u EU u prosjeku provodile 36,1 sat. Najduži radni tjedan zabilježen je u Grčkoj (39,8 sati), Rumunjskoj (39,5), Poljskoj (39,3) i Bugarskoj (39,0).

Nasuprot tome, Nizozemska je imala najkraći radni tjedan (32,2 sata), a slijede Austrija (33,6) i Njemačka (34), navode u Eurostatu.

Hrvati na poslu pak provedu 38,1 sat tjedno, koliko i Slovenci. Srbi pak rade više – čak 41,7 radnih sati tjedno.

Prema podacima za prošlu godinu, dakle, ispada kako Hrvati rade 12 posto više vremena od Nijemaca i Norvežana, 13 posto više od Austrijanaca i čak 18 posto više od Nizozemaca, prenosi danica.hr.

Hrvati tjedno na poslu provedu više nego što je to prosjek u Europskoj uniji, otkrivaju novi podaci europskog statističkog ureda.

Prema Eurostatu, lani su osobe u dobi od 20 do 64 godine na poslu u EU u prosjeku provodile 36,1 sat. Najduži radni tjedan zabilježen je u Grčkoj (39,8 sati), Rumunjskoj (39,5), Poljskoj (39,3) i Bugarskoj (39,0).

Nasuprot tome, Nizozemska je imala najkraći radni tjedan (32,2 sata), a slijede Austrija (33,6) i Njemačka (34), navode u Eurostatu.

Hrvati na poslu pak provedu 38,1 sat tjedno, koliko i Slovenci. Srbi pak rade više – čak 41,7 radnih sati tjedno.

Prema podacima za prošlu godinu, dakle, ispada kako Hrvati rade 12 posto više vremena od Nijemaca i Norvežana, 13 posto više od Austrijanaca i čak 18 posto više od Nizozemaca, prenosi danica.hr.