Energetski sektor u Republici Srpskoj trpi značajne financijske udarce, a kao podrška ovoj tvrdnji navodi se činjenica da je Srpska u 2024. godini definitivno izgubila dva arbitražna spora, zbog kojih će morati platiti nešto manje od 340 milijuna konvertibilnih maraka u šteti s kamatama dvjema slovenskim tvrtkama.
No, problemi ne prestaju tu jer Republiku Srpsku prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta s Hrvatskom, u kojem je u igri još 200 milijuna KM, koje Hrvatska elektroprivreda (HEP) planira potražiti od Rudnika i termoelektrane “Gacko” kao nadoknadu.
Prvo ćemo se kratko usredotočiti na ono što je već izgubljeno.
Naime, 1. svibnja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, za poništavanje arbitražne odluke prema kojoj je Srpska bila obvezna platiti 90 milijuna KM odštete slovenskoj tvrtki “Vijadukt” zbog jednostranog raskida koncesijskog ugovora za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas, potpisanog 2004. godine.
Ovo je potvrdio Predrag Baroš, pravni zastupnik “Vijadukta”, za portal “Capital”.
Cijeli slučaj potječe iz 2004. godine kada je Vlada Republike Srpske potpisala koncesijski ugovor vrijedan 165 milijuna KM s “HES Vrbas” za izgradnju projekata “HE Krupa” i “HE Banja Luka – Niska”.
Međutim, građanski prosvjedi u Banja Luci, koji su se protivili projektu, doveli su do toga da se realizacija odgađa do 2015. godine, što je rezultiralo raskidom ugovora.
Zbog raskida ugovora, slovenska tvrtka “Vijadukt”, koja je većinski vlasnik “HES Vrbas”, podnijela je odštetni zahtjev vrijedan 46 milijuna eura (90 milijuna KM) Vladi Srpske. Kako do dogovora nije došlo, “Vijadukt” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu s BiH u Washingtonu.
Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u siječnju ove godine.
Predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, “Elektrogospodarstva Slovenije” i Holdinga “Slovenske Elektrarne” potpisali su tri ugovora u vezi s arbitražnim sporom koji je trajao deset i pol godina između ugljevičkog poduzeća i slovenske elektroprivrede, tražeći da Ugljevikska termoelektrana, odnosno Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), plati 67 milijuna eura (131 milijun KM) za štetu nastalu zbog neisporučene trećine proizvedene električne energije od 12. lipnja 2011. do 31. prosinca 2021. godine.
Srpska se obvezala platiti novac u 14 polugodišnjih rata iz svojih sredstava ERS-u te isporučivati trećinu proizvedene električne energije iz RiTE Ugljevik Sloveniji dok god posluje. Međutim, to nije sve.
RiTE Ugljevik također će morati platiti kamate na neisporučenu električnu energiju, što iznosi dodatnih 58,2 milijuna eura, odnosno oko 116 milijuna KM.
Sličan problem s neispunjenim obvezama isporuke električne energije postoji i za Rudnik i termoelektranu Gacko, ovoga puta s Hrvatskom.
“Nezavisne novine” već su izvijestile o ovom pitanju, ali vrijedi ponoviti da Hrvatska elektroprivreda zahtijeva 100 milijuna eura (oko 200 milijuna KM) i kamate od Rudnika i termoelektrane Gacko kao nadoknadu za ulaganja u izgradnju termoelektrane osamdesetih godina.
Tada se RiTE obvezao isporučivati jednu trećinu proizvedene električne energije Hrvatskoj, a obaveze su redovito plaćane do 1992. godine kada je započeo rat u BiH.
Godine 2017. HEP je poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH, tražeći isplatu odštete od 100 milijuna eura. Međutim, od tada se situacija nije pomakla s mrtve točke, potičući hrvatsku stranu na namjeru pokretanja međunarodnog arbitražnog spora.
“Nezavisne” nisu uspjele dobiti nove informacije o ovom pitanju od uprave RiTE Gacko, a isto je bilo i kada su pokušale dobiti izjavu od Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.
Valja napomenuti da je Radovan Višković, premijer Srpske, najavio da će, ako HEP pokrene arbitražu, Republika Srpska podnijeti protutužbu tražeći nadoknadu za preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od Hidroelektrane Plat kod Dubrovnika, koja je dio hidrosustava Trebišnjica, od 1994. godine.
Ekonomist Slaviša Raković ističe za “Nezavisne” da će Srpska preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu što se tim novcem moglo učiniti za nove projekte. On vjeruje da ne možemo gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banja Luci na isti način jer pokrivaju različita razdoblja.
“Ako se sve radilo po propisima, nikad ne bismo došli u situaciju u Vrbasu gdje imamo spor. Zaista vrijedi istražiti zašto se to dogodilo, i netko bi trebao biti odgovoran”, smatra Raković, dodajući:
“Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, imamo mnogo složenije odnose s HEP-om jer isti slučaj može uključivati i Hidroelektrane u Dubrovniku”.
Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje su nestali milijuni maraka iz javnih energetskih tvrtki tijekom godina i da Republika Srpska u bilo kojem trenutku može biti suočena s arbitražom ako s druge strane projekta stoji strani investitor.
“Samo uzmite Radovana Serdarova, na primjer; čekam da počne tužiti za bilo što. Ne bih se iznenadio. Podsjetit ću vas da je kroz IRB RS nestalo 300-400 milijuna KM, i nitko nije ništa učinio. Kad novac nestane, trebamo se zapitati gdje je ispario, a nije u termoelektrani. S vremenom, trag novca se uništava, a nitko nije odgovoran za to”, upozorio je Raković.
