Srbija će u okviru novog plana za rast Zapadnog Balkana od ukupno šest milijardi eura, moći računati na milijardu i 630 milijuna eura u iduće četiri godine, saznaje Radio-televizija Srbije (RTS) od izvora u Bruxellesu.

Ovaj iznos utvrđen je na osnovu procjene Europske komisije koja u obzir uzima broj stanovnika i visinu BDP-a.

Prema istoj računici, za BiH je određeno 969 milijuna eura, za Albaniju 924, Sjevernu Makedoniju 807, Kosovo 888 i za Crnu Goru 388 milijuna eura.

Diplomatski izvori navode da je za Srbiju dodijeljeno skoro 30 posto ukupnog fonda za rast, ali da ova sredstva neće biti dodjeljivana po automatizmu.

“Stvarni iznos iskorištenih sredstava će ovisiti od procjene EU da li Srbija ispunjava dogovorene ciljeve u reformi vladavine prava, demokratskog sustava, normalizaciji odnosa s Prištinom i usklađivanju s vanjskom politikom EU”, rekli su izvori.

Tu se radi o dodatnim financijskim sredstvima u odnosu na ona koja su već dostupna kroz pretpristupne IPA fondove.

Europski parlament odobrio je 24. travnja Plan rasta za Zapadni Balkan koji regiji treba da osigura dvije milijarde bespovratnih sredstava i četiri milijarde povoljnih kredita u periodu od 2024. do 2027. godine.

Nakon što je Europski parlament dao zeleno svjetlo za plan rasta, očekuje se da tu odluku formalno potvrdi Vijeće ministara EU 7. svibnja. U tom slučaju, prve uplate mogle bi da se očekuju prije ljetnje pauze, navode u Bruxellesu.

Među reformskim prioritetima za Srbiju je ispunjavanje preporuka OESS-a i ODIHR-a o izborima, a od Beograda se očekuje i da obrazloži kako će predložene reforme doprinijeti većoj usklađenosti s vanjskom politikom EU.

Nakon što programe odobre Europska komisija i zemlje članice, sedam posto predviđenih sredstava uplaćuje se odmah, a ostatak kada se dogovorene reforme provedu.

Zemlje regije treba da ispune niz kriterija kako bi iskoristile paket financijske pomoći, koji se odnose na vladavinu prava, poštovanje principa demokracije, institucionalne reforme i poduzimanje nužnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.

Pored kriterija koji se odnose na reforme i vladavinu prava, postoje i kriteriji političke prirode.

Za Srbiju i Kosovo je kao preduvjet naveden i “konstruktivan angažman na normalizaciji odnosa u cilju potpunog provođenja svih obveza” koje proizlaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Implementacijskog aneksa iz Ohrida, kao i svih prethodnih sporazuma postignutih u briselskom dijalogu.

Također se ističe i značaj usklađivanja zemalja Zapadnog Balkana sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom i politikom EU.

Srbija će u okviru novog plana za rast Zapadnog Balkana od ukupno šest milijardi eura, moći računati na milijardu i 630 milijuna eura u iduće četiri godine, saznaje Radio-televizija Srbije (RTS) od izvora u Bruxellesu.

Ovaj iznos utvrđen je na osnovu procjene Europske komisije koja u obzir uzima broj stanovnika i visinu BDP-a.

Prema istoj računici, za BiH je određeno 969 milijuna eura, za Albaniju 924, Sjevernu Makedoniju 807, Kosovo 888 i za Crnu Goru 388 milijuna eura.

Diplomatski izvori navode da je za Srbiju dodijeljeno skoro 30 posto ukupnog fonda za rast, ali da ova sredstva neće biti dodjeljivana po automatizmu.

“Stvarni iznos iskorištenih sredstava će ovisiti od procjene EU da li Srbija ispunjava dogovorene ciljeve u reformi vladavine prava, demokratskog sustava, normalizaciji odnosa s Prištinom i usklađivanju s vanjskom politikom EU”, rekli su izvori.

Tu se radi o dodatnim financijskim sredstvima u odnosu na ona koja su već dostupna kroz pretpristupne IPA fondove.

Europski parlament odobrio je 24. travnja Plan rasta za Zapadni Balkan koji regiji treba da osigura dvije milijarde bespovratnih sredstava i četiri milijarde povoljnih kredita u periodu od 2024. do 2027. godine.

Nakon što je Europski parlament dao zeleno svjetlo za plan rasta, očekuje se da tu odluku formalno potvrdi Vijeće ministara EU 7. svibnja. U tom slučaju, prve uplate mogle bi da se očekuju prije ljetnje pauze, navode u Bruxellesu.

Među reformskim prioritetima za Srbiju je ispunjavanje preporuka OESS-a i ODIHR-a o izborima, a od Beograda se očekuje i da obrazloži kako će predložene reforme doprinijeti većoj usklađenosti s vanjskom politikom EU.

Nakon što programe odobre Europska komisija i zemlje članice, sedam posto predviđenih sredstava uplaćuje se odmah, a ostatak kada se dogovorene reforme provedu.

Zemlje regije treba da ispune niz kriterija kako bi iskoristile paket financijske pomoći, koji se odnose na vladavinu prava, poštovanje principa demokracije, institucionalne reforme i poduzimanje nužnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.

Pored kriterija koji se odnose na reforme i vladavinu prava, postoje i kriteriji političke prirode.

Za Srbiju i Kosovo je kao preduvjet naveden i “konstruktivan angažman na normalizaciji odnosa u cilju potpunog provođenja svih obveza” koje proizlaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Implementacijskog aneksa iz Ohrida, kao i svih prethodnih sporazuma postignutih u briselskom dijalogu.

Također se ističe i značaj usklađivanja zemalja Zapadnog Balkana sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom i politikom EU.