Trodnevno 68. plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK), na kojem će se raspravljati o nizu tema koje se nameću kao aktualne, održava se u utorak u Zagrebu, a zasjedanju nazoče apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua te gosti iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Mađarske.

Predsjednik HBK zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša na početku zasjedanja naglasio je da će biskupi raspravljati o daljnjim koracima pripreme Svete jubilarne godine 2025. i 1100. obljetnice nacionalnih splitskih crkvenih sabora u vrijeme hrvatskoga kralja Tomislava. 

Osim toga, napomenuo je, biskupi će raspravljati i o katoličkim školama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama, a razmotrit će se i druge teme koje se nameću kao aktualne u ovom konkretnom vremenu.

Kutleša je podsjetio i da je u ponedjeljak na svetkovinu Blagovijesti objavljena deklaracija o ljudskom dostojanstvu, koju je pripremio Dikasterij za nauk vjere “kako bi istaknuo temeljna načela kršćanske antropologije koja se odnose na neprocjenjivo dostojanstvo svake ljudske osobe”.

Napomenuo je kako se u dokumentu ističe utjecaj tih načela na društvo, politiku i ekonomiju, te se razmatraju suvremena shvaćanja dostojanstva ljudske osobe i izazovi s kojima se danas suočavamo u razumijevanju toga pojma.

Deklaracija se jasno izražava protiv pobačaja, eutanazije, surogat-majčinstva, rodne teorije, ratova, siromaštva, teškog položaja migranata, nasilja nad ženama, seksualnog zlostavljanja i trgovine ljudima, rekao je zagrebački nadbiskup i dodao kako svako od ovih zala teško krši temeljno ljudsko dostojanstvo.

Crkva se, naglasio je, snažno zalaže za nepovredivo dostojanstvo svake osobe, stvorene na sliku i priliku Božju. Dostojanstvo se ne može odrediti samo sposobnošću razmišljanja ili slobode, rekao je i dodao kako svaka osoba, bez obzira na svoje stanje ili sposobnosti, posjeduje prirođeno dostojanstvo “u svim okolnostima”.

Deklaracija također osuđuje iskrivljavanje pojma ljudskog dostojanstva, koje neki koriste za opravdanje proizvoljnog stvaranja novih prava, zaboravljajući da se prava i dostojanstvo ne izvode iz subjektivnih želja ili preferencija, rekao je Kutleša, prenosi Hina.

Trodnevno 68. plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK), na kojem će se raspravljati o nizu tema koje se nameću kao aktualne, održava se u utorak u Zagrebu, a zasjedanju nazoče apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua te gosti iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Mađarske.

Predsjednik HBK zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša na početku zasjedanja naglasio je da će biskupi raspravljati o daljnjim koracima pripreme Svete jubilarne godine 2025. i 1100. obljetnice nacionalnih splitskih crkvenih sabora u vrijeme hrvatskoga kralja Tomislava. 

Osim toga, napomenuo je, biskupi će raspravljati i o katoličkim školama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama, a razmotrit će se i druge teme koje se nameću kao aktualne u ovom konkretnom vremenu.

Kutleša je podsjetio i da je u ponedjeljak na svetkovinu Blagovijesti objavljena deklaracija o ljudskom dostojanstvu, koju je pripremio Dikasterij za nauk vjere “kako bi istaknuo temeljna načela kršćanske antropologije koja se odnose na neprocjenjivo dostojanstvo svake ljudske osobe”.

Napomenuo je kako se u dokumentu ističe utjecaj tih načela na društvo, politiku i ekonomiju, te se razmatraju suvremena shvaćanja dostojanstva ljudske osobe i izazovi s kojima se danas suočavamo u razumijevanju toga pojma.

Deklaracija se jasno izražava protiv pobačaja, eutanazije, surogat-majčinstva, rodne teorije, ratova, siromaštva, teškog položaja migranata, nasilja nad ženama, seksualnog zlostavljanja i trgovine ljudima, rekao je zagrebački nadbiskup i dodao kako svako od ovih zala teško krši temeljno ljudsko dostojanstvo.

Crkva se, naglasio je, snažno zalaže za nepovredivo dostojanstvo svake osobe, stvorene na sliku i priliku Božju. Dostojanstvo se ne može odrediti samo sposobnošću razmišljanja ili slobode, rekao je i dodao kako svaka osoba, bez obzira na svoje stanje ili sposobnosti, posjeduje prirođeno dostojanstvo “u svim okolnostima”.

Deklaracija također osuđuje iskrivljavanje pojma ljudskog dostojanstva, koje neki koriste za opravdanje proizvoljnog stvaranja novih prava, zaboravljajući da se prava i dostojanstvo ne izvode iz subjektivnih želja ili preferencija, rekao je Kutleša, prenosi Hina.