Iako se snaga motora u suvremenim automobima službeno izražava u kilovatima (kW), i dalje se u svakodnevnoj upotrebi zadržala arhaična oznaka – konjska snaga (KS), ili na engleskom horse power (HP).

A kako je uopće nastala ova mjerna jedinica? Za njenu genezu je odgovoran upravo James Watt, čovjek po kome je nazvana istoimena mjerna jedinica za snagu.

Pred kraj 18. stoljeća, ovaj škotski izumitelj napravio je novi, efikasniji parni stroj.

Kako bi poboljšanja svog motora doveo u kontekst koji je ljudima prepoznatljiv, Watt je smatrao da će poređenje rada njegovog stroja sa radom konja omogućiti kupcima da shvate vrijednost novog izuma.

Watt je radio sa konjima u rudniku uglja. Procijenio je da prosječna životinja može pomjeriti 100 kilograma uglja na udaljenost od 30 metara za jedan minut.

Sa druge strane, izračunao je da njegov parni stroj može  obaviti isti posao kao deset konja i stoga je tvrdio da ona ima deset konjskih snaga. To je značilo da bi njegov motor mogao u osnovi premjestiti 1.000 kilograma, duž rudarskog okna, 30 metara svakog minuta ili 100 kg duž 300 m, ako je to ono što je trebalo učiniti.

Ovo je dobro odjeknulo kod kupaca, a Wattove tvrdnje o performansama motora činile su osnovu za usporedbu i sa strojevima suparničkih inženjera.

Ubrzo su svi počeli koristiti jedinicu konjska snaga, kao približnu procjenu definiranu tako da bude razumljiva običnim ljudima.

A upravo po Jamesu Wattu danas imamo mjernu jedinicu definiranu u Međunarodnom sistemu jedinica (SI) – “vat”. Da bi se 1 kW (kilovat) pretvorio u konjske snage, potrebno je da se pomnoži sa 1,35962.

Iako se snaga motora u suvremenim automobima službeno izražava u kilovatima (kW), i dalje se u svakodnevnoj upotrebi zadržala arhaična oznaka – konjska snaga (KS), ili na engleskom horse power (HP).

A kako je uopće nastala ova mjerna jedinica? Za njenu genezu je odgovoran upravo James Watt, čovjek po kome je nazvana istoimena mjerna jedinica za snagu.

Pred kraj 18. stoljeća, ovaj škotski izumitelj napravio je novi, efikasniji parni stroj.

Kako bi poboljšanja svog motora doveo u kontekst koji je ljudima prepoznatljiv, Watt je smatrao da će poređenje rada njegovog stroja sa radom konja omogućiti kupcima da shvate vrijednost novog izuma.

Watt je radio sa konjima u rudniku uglja. Procijenio je da prosječna životinja može pomjeriti 100 kilograma uglja na udaljenost od 30 metara za jedan minut.

Sa druge strane, izračunao je da njegov parni stroj može  obaviti isti posao kao deset konja i stoga je tvrdio da ona ima deset konjskih snaga. To je značilo da bi njegov motor mogao u osnovi premjestiti 1.000 kilograma, duž rudarskog okna, 30 metara svakog minuta ili 100 kg duž 300 m, ako je to ono što je trebalo učiniti.

Ovo je dobro odjeknulo kod kupaca, a Wattove tvrdnje o performansama motora činile su osnovu za usporedbu i sa strojevima suparničkih inženjera.

Ubrzo su svi počeli koristiti jedinicu konjska snaga, kao približnu procjenu definiranu tako da bude razumljiva običnim ljudima.

A upravo po Jamesu Wattu danas imamo mjernu jedinicu definiranu u Međunarodnom sistemu jedinica (SI) – “vat”. Da bi se 1 kW (kilovat) pretvorio u konjske snage, potrebno je da se pomnoži sa 1,35962.