U ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz”, Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, razgovarao je o mogućnosti korištenja bonskih ovlasti i donošenju odluke o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, Dodikovim prijetnjama odbijanja odluke, HDZ-ovom prijedlogu za promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva, zakonu o državnoj imovini te europskoj budućnosti BiH.
Komentirajući odobrenje za početak pregovora s EU Schmidt je istaknuo kako BiH sada igra u “višoj ligi”.
“Bh. političari trebaju shvatiti ozbiljan i obiman posao koji je pred njima. To bi moglo iznenaditi ljude poput Milorada Dodika, ali u budućnosti će odluke Europskog suda pravde u Luksemburgu biti jednako važne kao odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji će analizirati nacionalno zakonodavstvo u BiH i, ako ne bude u skladu s europskim pravom, bit ćete kažnjeni. Ako želite ući u europski klub, morate slijediti europske smjernice”, rekao je Schmidt.
Schmidt o nametanju izbornog zakona
“Domaći političari obećali su, još 12. lipnja 2022. godine, tijekom sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, da će osigurati građanima fer i pravedne izbore. Nažalost, do danas to nisu ostvarili. Razgovarali su puno o tome, ali nije bilo rezultata, pa sam krajem prosinca prošle godine najavio da ću koristiti bonske ovlasti ako se ne dogovore. Dogovora nije bilo, a vrijeme im istječe. Građani žele vidjeti da se njihov glas računa, a ako nema dogovora, poduzet ćemo mjere”, naglasio je Schmidt, ali nije precizirao kada će to biti.
Očekuje se da bi se to moglo dogoditi već danas, a najkasnije do kraja tjedna.
Visoki predstavnik komentirao je i izjavu Milorada Dodika kako neće prihvatiti nikakvo nametanje u vezi s Izbornim zakonom.
“Mislim da ljudi u Banjoj Luci imaju iste želje kao i ljudi u Mostaru. Žele da se njihov glas prizna. Ako Dodik kaže da neće prihvatiti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, znači li to da želi manipulirati izborima? Dodiku bih preporučio da se opusti, sjedne s predstavnicima drugih političkih stranaka i dogovori zakon koji su obećali Europskoj uniji prije gotovo dvije godine”, kazao je Schmidt.
Schmidt je također komentirao zahtjeve HDZ-a da se u izmjene Izbornog zakona uključi pitanje izbora članova Predsjedništva.
“Ja sam zatražio tehničke izmjene. Pitanje izbora članova Predsjedništva, posebno zbog presude ‘Sejdić – Finci’, svakako ostaje i mislim da je kontraproduktivno i štetno pokušavati sve probleme riješiti odjednom, jer se tako ništa neće riješiti. Izazove i probleme treba rješavati jedan po jedan”, naglasio je visoki predstavnik.
Osvrćući se na Dodikove zahtjeve da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane suce, Schimdt je rekao:
“Jasno bih im poručio: ‘Nemojte dirati strane suce!’ Nije na strankama da odlučuju žele li strane suce ili ne, oni su sastavni dio Ustava BiH, a Ustav kaže da trojicu sudaca bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava”, potcrtao je Šmit.
Govoreći o pitanju državne imovine, Schmidt je istaknuo:
“Ovdje govorimo o državnom vlasništvu bivše Jugoslavije i njegovoj raspodjeli u Bosni i Hercegovini. Ostale jugoslavenske republike davno su riješile to pitanje. Ustavni sud BiH jasno je rekao da treba usvojiti zakon o državnoj imovini. To ne znači da država treba biti vlasnik svega. Formirao sam grupu s ekspertima, ne s političarima. Oni su dali nekoliko prijedloga, postoji nekoliko pristupa rješavanju ovog pitanja, ali to je važno pitanje europskih integracija. Tko je sada vlasnik imovine? Ako to ne znate, nitko vam neće ulagati u to. Ono što želim postići je okupiti međunarodna iskustva u rješavanju ovog problema. Međunarodni pravnici, iskusni stručnjaci iz federalnih država poput Švicarske, Španjolske, kao i Njemačke, koja je ujedinila liberalni i komunistički dio zemlje, sudjeluju u koja je ujedinila liberalni i komunistički dio zemlje, sudjeluju u rješavanju ovog problema – naglasio je Schmidt.
