Prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da je potrebno smanjiti javnu potrošnju treba uzeti sa rezervom, jer plaće i javna potrošnja potiču agregatnu tražnju koja je osnov investicija, smatraju domaći ekonomisti, pišu Nezavisne novine.
Podsjećamo, Alina Iancu, šefica MMF-a u BiH, nedavno je izjavila da je potrebno smanjiti javnu potrošnju, da su protiv bilo kakvih ad hock povećanja minimalnih plaća te savjetuju da se sva dalja povećanja dobro procijene.
“MMF upozorava na rastuću opasnost od proračunskog deficita i preveliku javnu potrošnju koji mogu ugroziti održivi razvoj u BiH”, navela je ona, između ostalog.
Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Nezavisne novine” da sa pažnjom treba pratiti preporuke međunarodnih kreditora i njihove izjave.
“Neke od njihovih izjava su značajan kontrarni indikator. Ono što izjave upravo treba raditi suprotno ili u početku djelimično suprotno. Ukoliko analiziramo neke ranije izjave i preporuke, kada smo ih poslušali, imali smo jedan rezultat, a kada nismo, imali smo drugi rezultat. Ako poredimo ta dva rezultata, treba da se odlučimo za onaj koji je bolji. Moje iskustvo i, ako bih mogao dati preporuku, jeste da poruke treba razumjeti, na njima se zahvaliti i uraditi ono što je dobro, a za početak hajde da imamo suprotan stav, hajde da se natječemo u ideji boljeg ekonomskog rasta.
Imamo istraživački papir MMF-a koji ukazuje da plaće ne utiču na inflaciju. A onda imamo izjavu da plaća utiče na inflaciju. To je jedan od primjera. Na koji način, recimo, razina plaća utiče na komplikacije u lancima opskrbe, na kraju vidite ekonomske sustave koji stimuliraju rast plaća, stimuliraju rast privatne i javne potrošnje. Onda na kraju možete postaviti pitanje umjetnoj inteligenciji da analizira našu ekonomiju i što je to što je dobro uraditi”, istaknuo je Stevanović.
Dodao je da plaća i javna potrošnja potiču agregatnu tražnju koja je osnov investicija.
“Zamislimo sada da imamo investiciju i da od te investicije ne možemo da prodamo ništa. To je loša investicija. Država kao država je loš investitor i to je točno. Prinos na kapital je nizak, ali da li je on za državu bitan ili je bitno kolika je bruto dodata vrijednost ekonomije. Što ukoliko javna poduzeća stvaraju veću bruto dodatu vrijednost po zaposlenom nego ukupno gospodarstvo i više nego privatna poduzeća. Ukoliko želimo veću ekonomiju, treba nam veća bruto dodata vrijednost. Ja sam uvijek da radimo ono što brojevi ukazuju, oni trenutno ukazuju na to da je najbolja mjera stimuliranje privatne i javne potrošnje. Naravno da je pitanje deficita izraženo, ali je to i kod drugih slučaj”, kazao je on.
Dodaje da je njegov prijedlog da ne pravimo fiskalni deficit kada dva ekonomska sustava SAD i Kine ne budu pravili deficit.
“Ta dva sustava zaslužna su za gotovo polovicu svjetske ekonomije, točnije 40%. Investicije treba stimulirati, one se stimuliraju tako, ukoliko imamo platežno sposobnu tražnju, a platežno sposobna tražnja ovisi od dohotka, a dohodak ovisi od mirovina i plaća, a mirovine, one su kod nas javna potrošnja. Mi imamo značajno iskustvo u smanjenju javne potrošnje, to je period, čini mi se, od 2010. godine i mjera štednje. Te preporuke smo dobili, onda smo dobili kao rezultat 20.000 radnih mjesta manje. Teška je mjera stimuliranja privatne i javne potrošnje, ali je mnogo lakša nego štednja, a posljedice imamo u podacima Zavoda za statistiku. Da, ako stvaramo deficit, stvaramo ga da održimo privatnu i javnu potrošnju. To treba da bude do razina produktivnosti, ali prvo treba postaviti pitanje je li početna raspodjela bila dobra”, istaknuo je Stevanović.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je MMF poznat kao međunarodna financijska institucija koja ima konzervativan pristup u pogledu politike uvjetovanja.
“Oni to rade u želji da osiguraju naplatu odobrenih kredita, što se često kosi sa razvojnim interesima zemlje koja se zadužuje kod njih. U slučaju konkretnih preporuka treba imati u vidu da povećanje minimalnih zarada ne mora imati negativan učinak na proračunski deficit ukoliko se uvede kroz set poreznih reformi koje imaju proračunski neutralan učinak. Naime, rast minimalne zarade vodit će rastu potrošnje, što će rezultirati rastom javnih prihoda dovoljnim da nadoknade gubitak nastao smanjenjem doprinosa. Zato povećanje minimalne zarade, uz ovaj set poreznih reformi, nije problematično sa stanovišta stabilnosti javnih financija”, naglasio je Mlinarević.
