Švedska je službeno postala 32. članica NATO-a.
Za Švedsku to označava kraj 20 mjeseci dugog čekanja koje je započelo u svibnju 2022., kada je podnijela zahtjev za pridruživanje zajedno s Finskom, potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu. Finska je prošle godine postala 31. članica NATO-a.
Ratifikacija također označava povijesnu promjenu u nacionalnom i međunarodnom identitetu Švedske jer se odmiče od neutralnosti koja je započela na kraju hladnog rata. Ratifikacija učvršćuje NATO-ovu kontrolu nad nordijskom regijom, sa svim zemljama koje su sada članice, i čini Baltik potpuno “NATO-ovim teritorijem”.
Proces je dovršen oko 17.30 po švedskom vremenu, kada su švedski premijer Ulf Kristersson i američki državni tajnik Antony Blinken predsjedavali ceremonijom na kojoj je švedski “instrument pristupanja” savezu službeno pohranjen u državni odjel. “Dobre stvari dolaze onima koji čekaju. Nema boljeg primjera”, rekao je Blinken.
“Ovo je povijesni dan. Švedska će sada zauzeti mjesto koje joj pripada za NATO-ovim stolom, s ravnopravnim utjecajem na oblikovanje politika i odluka NATO-a”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “Nakon više od 200 godina nesvrstanosti, Švedska sada uživa zaštitu dodijeljenu člankom 5, što je krajnje jamstvo slobode i sigurnosti saveznika”, dodao je.
Rusija najavila “protumjere”
Rusija je prošli tjedan obećala poduzeti “protumjere” kao reakciju na pristupanje Stockholma savezu, što će ovisiti “o uvjetima i opsegu integracije Švedske u NATO”. Pristupanjem Švedske, nakon Finske prošle godine, sad su sve zemlje s izlazom na Baltičko more, s izuzetkom Rusije, članice Atlantskog saveza, piše Index.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova zaprijetila je da će Rusija, ako Sjedinjene Države rasporede nuklearno oružje u sjevernoj Europi, to smatrati “legitimnim ciljevima”. “Takvi objekti predstavljat će izvor izravne prijetnje i biti uvršteni na popis legitimnih ciljeva’, poručila je.
Švedska i Finska, iako vojno bliske Sjedinjenim Državama, povijesno su se radije držale podalje od NATO-a, formiranog tijekom hladnog rata nasuprot bivšem Sovjetskom Savezu. Iako Švedska doprinosi međunarodnim mirovnim snagama, nije iskusila rat još od sukoba s Norveškom 1814. godine.
Putin postigao suprotno od onog što je želio
Helsinki i Stockholm istovremeno su najavili kandidature za ulazak u NATO 2022. kao reakciju na rusku invaziju na Ukrajinu. Ruski predsjednik Putin je, podsjetimo, pokrenuo rat protiv Ukrajine te je kao jedan od razloga naveo “širenje NATO-a”. S obzirom na to da je zbog njegova rata protiv Ukrajine NATO postao jači za dvije ekonomski i vojno moćne članice, jasno je da je postigao upravo suprotno od onog što je želio.
Finskoj je odobren pristup savezu prošlog travnja, a proces pristupanja Švedske bio je otežan pregovorima s Turskom, koja je prigovarala zbog švedske popustljivosti prema kurdskim aktivistima izbjeglima na švedski teritorij jer dio njih Ankara smatra teroristima.
Na putu se Švedskoj našao i mađarski premijer. Viktor Orban dao je svoj načelni pristanak, ali je prije završetka procesa od Stockholma zatražio “poštovanje” nakon godina “ocrnjivanja” njegove politike.
Što o svemu misle Šveđani?
Mađarski parlament krajem veljače konačno je ratificirao članstvo Švedske u NATO-u.
Prema anketi radija SR emitiranoj u petak, većina Šveđana smatra da je njihova zemlja podnijela “previše žrtava” radi članstva u NATO-u, ali priznaje ipak da je sigurnost Švedske tim članstvom ojačana.
Pristupanje Švedske NATO-u popraćeno je zaoštravanjem retorike njezinih čelnika, pa je tako glavni zapovjednik oružanih snaga Micael Byden u siječnju izjavio da se njegovi sunarodnjaci “moraju mentalno pripremiti za rat”. Uz kandidaturu za NATO, Švedska je početkom prosinca potpisala i sporazum kojim SAD-u daje pristup 17 vojnih baza na njezinu tlu.
