Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) uputio je Srbiji predmet protiv Vojislava Šešelja, Miljana Damjanovića, Miroljuba Ignjatovića te Ljiljane i Ognjena Mihajlovića, koji se terete za nepoštivanje suda.
Sudac Liu Daqun je u svojoj odluci od 29. veljače naložio da se predmet uputi nadležnim pravosudnim organima u Srbiji na suđenje, kao i da se što prije srbijanskom tužiteljstvuu prebace sve informacije, uključujući optužnicu i dokaze, prenosi BIRN BiH.
Također je pozvao i Tužiteljstvo Srbije da zatraži svaki vid zaštitnih mjera koji može biti neophodan zahtjevom predsjedniku Mehanizma. Naložio je Uredu registrara da poduzme odgovarajuće mjere, čim je to izvodljivo, za djelotvoran učinak mehanizama praćenja i da izvještava predsjednika.
Sudac Daqun u odluci navodi da je u kolovozu prošle godine potvrdio optužnicu prema kojoj se Šešelju, Damjanoviću, Ignjatoviću te Ljiljani i Ognjenu Mihajloviću stavlja na teret da su svjesno i namjerno ometali provođenje pravde, otkrivali informacije kršenjem sudske naredbe, uključujući naredbe za zaštitu svjedoka, i nisu ispoštovali, bez opravdanja, sudski nalog da prestanu i odustanu od objavljivanja povjerljivih informacija.
Prema odluci, Srbija tvrdi da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za upućivanje predmeta, te se pozvala na svoju zakonsku obavezu da surađuje s Mehanizmom. Također je napomenuto da optuženi borave u toj zemlji, te da “navodno kriminalno ponašanje odgovara većem broju krivičnih djela prema domaćem zakonodavstvu Srbije, uključujući prikrivanje ili pomaganje izvršioca nakon izvršenja krivičnog djela” te krivično djelo “ometanje ili sprečavanje dokazivanja”.
– Prema Srbiji, ukoliko bi predmet bio proslijeđen, Tužiteljstvo za ratne zločine će voditi postupak pred Višim sudom u Beogradu u prvom stupnju, a Apelacioni sud u Beogradu u drugom stupnju – stoji u odluci suca Daquna.
Tužiteljstvo s druge strane, kako se navodi u odluci, tvrdi da Srbija nije u dovoljnoj mjeri pokazala da ima adekvatan zakonski okvir, te posebno izrazilo sumnju da li bi se Šešelju moglo suditi kao sudioniku u vlastitim djelima.
U svom podnesku je Tužiteljstvo napomenulo da je uglavnom uspjelo ostvariti suradnju Srbije tijekom istrage, “iako sa značajnim zakašnjenjima”. Međutim, s obzirom na nedostatak Srbije u poštivanju ranijih naredbi Mehanizma, Tužiteljstvo je kazalo da ova država treba da pokaže da može dovesti ovaj slučaj do suđenja i završiti ga na vrijeme, da bi se predmet mogao ustupiti.
– Optuženi smatraju da predmet treba proslijediti Srbiji, da će se pojaviti pred nadležnim domaćim organima kada su pozvani, a da vođenje postupka u Srbiji jeste u interesu ekspeditivnosti, pravičnosti i efikasnosti – naveo je Daqun.
Nakon razmatranja svih činjenica, sudac Daqun je odlučio da je u interesu pravde i ekspeditivnosti da se slučaj proslijedi Srbiji.
Detektor je ranije pisao da je Šešelj već osuđivan za nepoštivanje suda. Jedan postupak za nepoštivanje suda – protiv Šešeljevih stranačkih kolega Vjerice Radete i Petra Jojića – još uvijek je u tijeku. Oni su u listopadu 2012. optuženi da su utjecali na svjedoke na suđenju Šešelju tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili ne svjedoče.
Zajedno s Radetom i Jojićem bio je optužen i Jovo Ostojić, ali je postupak protiv njega obustavljen zbog njegove smrti.
Predsjednik Mehanizma i glavni tužitelj već niz godina u izvještajima Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) skreću pažnju na nesuradnju Srbije zbog odbijanja da uhapsi i izruči optužene u Haag.
Šešelj je u travnju 2018. osuđen zbog poticanja i počinjenja progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini, te mu je izrečena kazna od deset godina zatvora.
