U trenutku kada se odlučujete za kredit, bilo da je to gotovinski, stambeni ili neki drugi, sigurno ćete se zapitate što raditi ukoliko stvari krenu neželjenim tokom. Na primjer, ako se zarada smanji, ili ako se nađete u nepredviđenoj životnoj situaciji i samim tim otplata kredita postane problem.
Prva stvar koju možete uraditi, ako shvatite da nećete moći na vrijeme platiti ratu kredita, jeste da porazgovarate sa svojim bankarom, objasnite mu situaciju i pokušate zajednički nađete rešenje.
Ako dođete u situaciju da ne možete više izvršavati svoje obaveze prema banci, možete doći do momenta kada će kredit morati da otplaćuje vaš žirant ili će banka morati aktivirati neko od sredstava osiguranja kredita. U takvoj situaciji se može desiti da se rate kredita skidaju direktno sa plaće ili mirovine.
No, kao što smo već naveli, ako postane izvjesno da biste mogli da kasnite sa otplatom, razgovarajte sa svojim bankarom i saznajte sljedeće:
– poslije koliko dana se kašnjenje upisuje u registar podataka o novčanim obavezama i o urednosti fizičkih i pravnih lica u izmirivanju tih obaveza prema bankama,
– kada počinje da se naplaćuje zatezna kamata i koliko ona iznosi i
– poslije koliko dana kašnjenja banka aktivira sredstvo osiguranja kredita.
Što možete uraditi?
Bilo bi dobro da se raspitate o mogućnostima izlaska iz ove situacije, pa bankarskog službenika pitajte i da li je možda moguće dobiti nešto od sljedećeg:
– reprogram duga
– refinanciranje kredita i
– grejs period
Kakva je procedura banaka?
Procedura koja se odvija prilikom kašnjenja u otplati je otprilike ista kod svih banaka, pa tako najčešće nakon nekoliko dana kašnjenja u otplati kredita uslijede pozivi od strane banke uz podsjećanje da se dospjela rata izmiri. Nedugo nakon toga banka šalje pisanu opomenu klijentu i počinje sa zaračunavanjem zatezne kamate.
Inače, bitno je znati da visinu kamatne stope, koja se obračunava na dugovanja, banka definira u ugovoru o kreditu.
Financijske institucije ugovorom utvrđuju visinu stope zatezne kamate na način kako je to propisano Zakonom o obligacijskim odnosima, a što može biti zatezna kamata koja je utvrđena posebnim zakonom (zakonska zatezna kamata) ili ugovorena kamata, ako je ona viša od stope zakonske zatezne kamate, koja teče i poslije dužnikovog kašnjenja.
Dakle, u skladu sa zakonskom regulativom, u pogledu visine zatezne kamate financijska institucija može samo da obračunava i naplaćuje zakonsku zateznu kamatu na sva dospjela potraživanja (10 posto godišnje) ili da kao stopu zatezne kamate primjenjuje stopu redovne ugovorene kamate (ukoliko je ona viša od zakonske zatezne kamate).
Zapljena
Kada je u pitanju stambeni i hipotekarni kredit, ako dužnik zakaže u pogledu otplate, banka može nadoknaditi preostali iznos kroz prodaju imovine pod hipotekom.
Sprovođenje ove odredbe iz sporazuma o hipoteci se može sprovesti putem sudova (sudsko izvršenje) ili sporazumno (izvansudsko izvršenje) s klijentom koji ne izvršava obaveze.
Za sudsko izvršenje potrebno je imenovati osobu za prodaju imovine pod hipotekom, čim su ispunjeni neki uvjeti iz sporazuma, a to je obično nemogućnost da u cjelini otplati kredit.
Izvansudsko izvršenje znači da zajmodavac može ponuditi na prodaju imovinu pod hipotekom putem notara, bez sudskog procesa, pišu Nezavisne novine.
