Iz Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je priopćeno da se ovih dana intenziviraju aktivnosti oko usvajanja izmjena Izbornog zakona BiH gdje bi trebalo, pored dopuna koje se odnose na tzv. ‘integritet izbornog procesa’ i način izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva, ”korigirati i dosadašnji način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH na način da se onemogući da brojnije bošnjačko biračko tijelo izabere Hrvatima člana Predsjedništva kao što je to do sada bio slučaj”.
To bi, također, bilo u skladu s načelom legitimnog predstavljanja čime se Ustavni sud BiH detaljno bavio u odluci U-23/14 poznatijoj kao predmet ‘Ljubić’, kazali su iz HNS-a BiH.
U priopćenju se dalje navodi da je predsjednik HNS-a Dragan Čović dostavio bošnjačkim političkim predstavnicima (‘Trojka’) prijedlog izmjena u načinu izbora članova Predsjedništva BiH s teritorija Federacije BiH.
Kako je pojašnjeno, predložen je jedan dodatni kriterij za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i to da je uz najveći broj glasova potrebna i minimalno jedna pobjeda u nekoj od županija s hrvatskom većinom. Izbor bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva bi ostao isti kao i do sada.
”U pojedinim medijima se moglo vidjeti kako bošnjački politički predstavnici, dominantno oporbeni (SDA), ali i iz redova ‘Trojke’, potaknuti mišljenjem i nekih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, nastoje korekciju u izboru hrvatskog člana Predsjedništva uvjetovati izmjenama Ustava BiH. Međutim, i jednima i drugima je izgleda promaklo to što je ovaj prijedlog izmjena u izboru članova Predsjedništva BiH već bio na ocjeni pred Ustavnim sudom BiH”, kazali su iz HNS-a BiH.
Podsjetili su da je u travnju 2022. godine Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH na koji je Klub Bošnjaka u Domu naroda PS BiH uložio zahtjev za zaštitu vitalnog interesa bošnjačkog naroda.
Sastavni dio tada predloženih izmjena Izbornog zakona BiH je upravo i tekst koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH koji je sada ponovo predložen od strane HNS-a i dostavljen ‘Trojci’.
”Ustavni sud BiH je 26. svibnja 2022. godine, razmatrajući zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. travnja 2022. godine, usvojio odluku U-14/22 gdje u točki 47. stoji: ‘Ustavni sud zaključuje da Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda”’, pojašnjeno je u priopćenju.
Dakle, dodaju iz HNS-a, dio teksta izmjena Izbornog zakona o izboru članova Predsjedništva koji će se naći u proceduri pred Parlamentom BiH već ima ‘zeleno svjetlo’ Ustavnog suda BiH s jasnim stavom da ne postoji ugrožavanje vitalnog interesa Bošnjaka.
”Vjerujemo kako će ovo donekle smanjiti nepotrebna i neargumentirana protivljenja izmjenama Izbornog zakona gdje se u dijelu koji se odnosi na izbor Hrvatskog člana Predsjedništva uvodi dopunski kriterij koji ni na koji način ne utječe na izbor ostalih članova Predsjedništva BiH”, poručili su iz HNS-a BiH.
Izbor članova Predsjedništva – prijedlog
Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.
Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako:
– dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
– Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dvije od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
– Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točke a) i b) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
– Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točke a), b) i c) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH.
Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine.
