Visoki predstavnik Christian Schmidt pozdravio je intenzivnije napore domaćih političkih aktera, uključujući i Parlament BiH, da zajedničkim naporima, nakon njegovog poziva u prosincu, usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona kako bi bio osiguran integritet izbora.
Istakao je da je dužnost odgovornih političara u BiH da, nakon skoro 15 godina debate, ostvare konkretan rezultat te da nema sumnje da to očekuju i građani i europski partneri.
– Pravo građana da budu sigurni da se njihov glas računa mora se striktno poštovati. Ovo bi trebalo da bude na snazi za općinske izbore u listopadu ove godine – dodao je Schmidt.
Potvrdio je da njegova očekivanja ostaju nepromijenjena i da je, bez obzira na ishod parlamentarne procedure, imperativ da svako usvojeno rješenje sadrži preporuke međunarodnih tijela, uključujući GRECO, OSCE, ODIHR i Venecijansku komisiju jer te preporuke služe kao ključne smjernice za standarde koji osiguravaju transparentan, pošten i vjerodostojan izborni proces.
Ističući hitnost i važnost ovih reformi, Schmidt je naglasio da je primarni cilj vratiti povjerenje birača u izborni proces i da usvojene reforme ne bi trebale biti usmjerene ka širenju utjecaja političkih stranaka, već bi, prije svega, trebale osnažiti birače i dati im mogućnost da biraju kandidate unutar izbornog procesa u koji imaju povjerenje.
Podcrtao je da suverenost u demokratskim zemljama pripada biračima, a ne političkim strankama.
– Fokus mora biti na stvaranju izbornog okvira koji potiče povjerenje i osigurava da volja naroda bude iskazana onakva kakva jeste. Integritet i nepristranost Središnjeg izbornog povjerenstva i njihovih članova, kao i mogućnost da ispunjavaju svoje zakonske obaveze, treba da budu zagarantirani – poručio je Schmidt i dodao da će nastaviti konzultacije o toj temi.
S tim u vezi, visoki predstavnik je naglasio da pažljivo prati rad svih uključenih političkih stranaka te da je ta aktivnost sastavni dio napora kako bi se osiguralo da akcije koje se provode budu usklađene sa principima navedenim u Aneksu 3 Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), posebno sa principima transparentnosti, odgovornosti i najboljeg interesa građana Bosne i Hercegovine.
Visoki predstavnik naglašava da povećanje izbornog praga ne bi trebalo da utiče na mogućnost predstavljanja malobrojnijih konstitutivnih naroda.
– Politički akteri treba da izbjegavaju povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta sa implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konzultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ta ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o europskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prijenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantiraju pravično natjecanje na izborima – zaključio je Schmidt, priopćeno je iz OHR-a.
