Ruski predsjednik Vladimir Putin kreće u potragu za imovinom – naredio je dužnosnicima da pronađu rusku imovinu koja je nekoć pripadala bivšem Ruskom Carstvu ili je bila u vlasništvu Sovjetskog Saveza.

Uredba ruskog predsjednika objavljena je kasno u četvrtak i njome se dodjeljuju sredstva državnom uredu za provođenje potrage za imovinom u inozemstvu i osiguranje upisa vlasničkih prava Rusije. U dokumentu se ne navodi veličina proračuna za ovu operaciju niti se precizira kakva se imovina traži, prenosi Bloomberg.

Državna instanca kojoj je dodijeljen ovaj zadatak i sredstva novi ime Odjelu za stranu imovinu Administrativnog direktorata predsjednika Ruske Federacije, javila je ruska državna novinska agencija TASS.

Sredstva će biti dodijeljena za pokrivanje troškova vezanih uz “proces traženja nekretnina u vlasništvu Ruske Federacije, bivšeg Ruskog Carstva, bivšeg SSSR-a”, kao i za “propisnu uknjižbu (vlasničkih) prava” i “pravnu zaštitu ove imovine”, precizirao je TASS, koji spominje i drugu uredbu kojom se dodjeljuju sredstva za pokrivanje troškova odjela za održavanje i korištenje ruske federalne imovine u inozemstvu.

Prema dokumentu, kako navodi Ukrainska Pravda, ovim će se pitanjem, osim predsjedničke administracije, baviti i ministarstvo vanjskih poslova.

U 2021. godini prilagođena su pravila za subvencioniranje potrage za nekretninama te je taj proces prestao biti temelj za dodjelu sredstava. Nova uredba vraća mehanizam subvencioniranja, nalažući određenom ovlaštenom poduzeću da traži i pruža pravnu zaštitu ruskoj imovini u inozemstvu.

Iako nije jasno što je potaknulo izdavanje uredbe, malo je vjerojatno da će Putinov interes za bivše imperijalne posjede ublažiti zabrinutost oko njegovih stvarnih ambicija u susjednim državama, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala europsku sigurnost.

Na svom vrhuncu, Rusko Carstvo se proširilo na teritorije današnje Poljske i baltičkih država Estonije, Latvije i Litve, ali i Finske. Raspalo se pod političkim i drugim pritiscima proisteklim iz Prvog svjetskog rata i boljševičke revolucije 1917. pod vodstvom Vladimira Lenjina, što je označilo rođenje komunističke države.

Sovjetski Savez, formiran 1922. godine, rasprostirao se većim dijelom bivšeg teritorija carstva, ali bez Poljske i Finske, sve dok nije raspao 1991. kada su republike na Baltiku, Kavkazu, u Ukrajini, Bjelorusiji i središnjoj Aziji postale neovisne.

U siječnju su zemlje Europske unije počele s implementiranjem prijedloga Europske komisije da se prihodi od 300 milijardi američkih dolara ruske zamrznute imovine koriste u interesu Ukrajine, piše Moscow Times. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je podršku ovoj inicijativi, ocijenivši je “poštenim i zakonitim” korakom, kao i signalom potencijalnim agresorima u svijetu.

Kao odgovor na ove akcije, ruski dužnosnici zaprijetili su mogućim pravnim postupcima i obećali zrcalni odgovor u slučaju zapljene ruske imovine. Kremlj svaki pokušaj zapljene (ruske imovine) smatra “izravnom krađom”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.

Ruski predsjednik Vladimir Putin kreće u potragu za imovinom – naredio je dužnosnicima da pronađu rusku imovinu koja je nekoć pripadala bivšem Ruskom Carstvu ili je bila u vlasništvu Sovjetskog Saveza.

Uredba ruskog predsjednika objavljena je kasno u četvrtak i njome se dodjeljuju sredstva državnom uredu za provođenje potrage za imovinom u inozemstvu i osiguranje upisa vlasničkih prava Rusije. U dokumentu se ne navodi veličina proračuna za ovu operaciju niti se precizira kakva se imovina traži, prenosi Bloomberg.

Državna instanca kojoj je dodijeljen ovaj zadatak i sredstva novi ime Odjelu za stranu imovinu Administrativnog direktorata predsjednika Ruske Federacije, javila je ruska državna novinska agencija TASS.

Sredstva će biti dodijeljena za pokrivanje troškova vezanih uz “proces traženja nekretnina u vlasništvu Ruske Federacije, bivšeg Ruskog Carstva, bivšeg SSSR-a”, kao i za “propisnu uknjižbu (vlasničkih) prava” i “pravnu zaštitu ove imovine”, precizirao je TASS, koji spominje i drugu uredbu kojom se dodjeljuju sredstva za pokrivanje troškova odjela za održavanje i korištenje ruske federalne imovine u inozemstvu.

Prema dokumentu, kako navodi Ukrainska Pravda, ovim će se pitanjem, osim predsjedničke administracije, baviti i ministarstvo vanjskih poslova.

U 2021. godini prilagođena su pravila za subvencioniranje potrage za nekretninama te je taj proces prestao biti temelj za dodjelu sredstava. Nova uredba vraća mehanizam subvencioniranja, nalažući određenom ovlaštenom poduzeću da traži i pruža pravnu zaštitu ruskoj imovini u inozemstvu.

Iako nije jasno što je potaknulo izdavanje uredbe, malo je vjerojatno da će Putinov interes za bivše imperijalne posjede ublažiti zabrinutost oko njegovih stvarnih ambicija u susjednim državama, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala europsku sigurnost.

Na svom vrhuncu, Rusko Carstvo se proširilo na teritorije današnje Poljske i baltičkih država Estonije, Latvije i Litve, ali i Finske. Raspalo se pod političkim i drugim pritiscima proisteklim iz Prvog svjetskog rata i boljševičke revolucije 1917. pod vodstvom Vladimira Lenjina, što je označilo rođenje komunističke države.

Sovjetski Savez, formiran 1922. godine, rasprostirao se većim dijelom bivšeg teritorija carstva, ali bez Poljske i Finske, sve dok nije raspao 1991. kada su republike na Baltiku, Kavkazu, u Ukrajini, Bjelorusiji i središnjoj Aziji postale neovisne.

U siječnju su zemlje Europske unije počele s implementiranjem prijedloga Europske komisije da se prihodi od 300 milijardi američkih dolara ruske zamrznute imovine koriste u interesu Ukrajine, piše Moscow Times. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je podršku ovoj inicijativi, ocijenivši je “poštenim i zakonitim” korakom, kao i signalom potencijalnim agresorima u svijetu.

Kao odgovor na ove akcije, ruski dužnosnici zaprijetili su mogućim pravnim postupcima i obećali zrcalni odgovor u slučaju zapljene ruske imovine. Kremlj svaki pokušaj zapljene (ruske imovine) smatra “izravnom krađom”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.