Bosni i Hercegovini prijeti potpuna demografska katastrofa koja je uvjetovana negativnim ili jako niskim prirodnim prirastom kao i velikim brojem iseljavanja, koje posljednjih godina dostiže rekordne razine koje je zapravo nemoguće točno istražiti.
PIŠE: V.B./ Pogled.ba
Svijest o ovom problemu je već dugi niz godina prisutna u javnom prostoru, mediji se bave ovim problemom ali i političari na županijskim i lokalnim razinama, a od prošle godine je krenulo i na razini Federacije Bosne i Hercegovine. Određene mjere poput jednokratnih pomoći, subvencioniranja vrtića, porasta stipendija su dale određene učinke, a najviše mjera u ZHŽ gdje za svako treće rođeno dijete idućih 7 godina obitelj dobiva 500 KM mjesečno. U Federaciji BiH svaka nezaposlena porodilja godinu dana od rođenja djeteta dobiva 400 KM mjesečno, što je također pozitivna i poticajna mjera.
ZHŽ bilježi nevjerojatne pomake
S obzirom na uvođenje određenih mjera i problematiku stalno prisutnu u društvu zanimljivo je vidjeti što nam je zapravo donijela 2023. godina na demografskom planu. Prema dostupnim podacima Federalnog zavoda za statistiku za razdoblje od siječnja do listopada 2023. godine samo dvije općine u Hercegovini imaju pozitivan prirodni prirast, a to su Široki Brijeg i Posušje, dok je zanimljivost kod Čitluka da imaju isti broj rođenih i umrlih. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji od siječnja do listopada se rodilo 1 118 djece, a preminulo 1 622 ljudi, što je samo za to razdoblje stanovništvo smanjeno za 504 stanovnika. U Zapadnohercegovačkoj županiji su pozitivni trendovi, ukupno rođeno 669 djece a preminulo 642 ljudi. Iako nedostaju dva mjeseca iz 2023. godine, uspoređujući s 2022. godinom HNŽ bilježi blago smanjivanje negativnog prirodnog prirasta jer je u 2022. godini on bio u minusu za 909 stanovnika, a 2021. pogotovo i zbog posljedica koronavirusa gdje je čak 1 402 bilo više umrlih nego rođenih. ZHŽ bilježi nevjerojatne rezultate jer su 2022. godine imali 184 više umrlih nego rođenih, a tzv. covid godine su prelazile taj broj za više od 300. Kad budu kompletni podaci za 2023. godinu vidjeti ćemo jesu li nakon dugo godina u pozitivnom prirodnom prirastu kao županija.
Široki Brijeg i Posušje u plusu, Baby boom u Ljubuškom
Prema općinama najpozitivnije rezultate bilježe Široki Brijeg i Posušje, dok Čitluk jedini u HNŽ-u nema negativan prirodni prirast. U Širokom Brijegu od siječnja do listopada rodilo se 270 djece a preminula 221 osoba, dok u Posušju na 128 rođene djece preminulih je bilo 92 osobe. Čitluk ima identičan broj rođenih i umrlih. Ipak vrijedno je spomenuti i određeni baby boom koji se događa u Ljubuškom, gdje je rođeno 189 djece što je samo 10 djece manje u odnosu na godinu prije, a podsjećamo nedostaju podaci za još dva mjeseca gdje će Ljubuški sigurno dosegnuti rekordan broj novorođene djece. Sve općine osim Čitluka imaju negativan prirodni prirast u 2023. godini, a najgora situacija je u Čapljini, Stocu i Konjicu gdje je dvostruko veći broj umrlih nego rođenih. Grad Mostar iako je napravio određene pomake po pitanju demografskih mjera i dalje bilježi negativan prirodni prirast jer je rođeno 627 djece a umrlo je 797 osoba.
Hercegovina i dalje bilježi negativne demografske trendove, ali ipak može se primijetiti da postoje određeni pomaci što je pogotovo vidljivo na području zapadne Hercegovine. Na demografiju utječe jako puno čimbenika, poput razvijenog gospodarstva, sigurne obiteljske politike kao i poticajnih mjera. Nadamo se da će odgovorni preuzeti još veću brigu za ovu pošast koja godinama već stvara ogromne probleme, i da će ovi mali pozitivni trendovi u sljedećoj godini biti još i veći.
ŽZH je pokazala kako se može zaustaviti ‘bijela kuga’ i kako doći do toga cilja. Samo se možemo nadati kako će i ostali slijediti taj primjer.
