Bosna i Hercegovina je jedina država u Europi koja nema burzu električne energije, nakon što su prošle godine svoje državne operatore burzi uspostavile Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija i Crna Gora, kaže energetski ekspert Mirza Kušljugić.
Hrvatska je svoju burzu električne energije (CROPEX) osnovala prije deset godina, dok burza u Srbiji (SEEPEX) postoji od 2016. godine.
Energetski stručnjaci kažu da bi burza omogućila transparentnu, brzu i efikasnu trgovinu strujom, ali da za njezino osnivanje nema suglasnosti političke vlasti u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina se obavezala integrirati u europsko energetsko tržište još prije 18 godina, kada je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj energetskoj zajednici. Međutim, još uvijek nije uspostavila burzu električne energije, koja je preduvjet za tu integraciju.
U Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), nadležnoj, između ostalog, za međunarodnu trgovinu električnom energijom, navode za Radio Slobodna Europa (RSE) da burza nije uspostavljena zbog “zakonskih prepreka”. Objašnjavaju da je za kreiranje politike nadležno državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Osnivanje burze je preduvjet za spajanje sa jedinstvenim europskim tržištem, što donosi niz prednosti, objašnjava za RSE energetski ekspert Mirza Kušljugić.Kaže da domaći državni aparat još uvijek održava energetski monopol, kroz subvencioniranje proizvodnje u državnim termoelektranama na ugalj, te kontrolu cijene električne energije. “Normalno je da će protiv trgovanja (električnom energijom) na burzi biti oni koji ne žele konkurenciju”, kaže Kušljugić, objašnjavajući da ne postoji volja političke vlasti u BiH za integraciju energetskog sektora.
Energetski ekspert Almir Muhamedbegović za RSE navodi da građani Bosne i Hercegovine mnogo gube zbog netransparentne prodaje viškova električne energije posredstvom tvrtki nakupaca na unutarnjem tržištu, umjesto na domaćoj burzi, ili na burzama zemalja u susjedstvu.
Objašnjava to na primjeru Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, najvećeg proizvođača električne energije u državi. Ova kompanija, uz druge dvije javne elektroprivrede, čini glavninu domaćeg elektroenergetskog sektora.
– Kada vidite kolika je zarada Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u izvozu struje, vidjećete da je to banalno u odnosu na prodaju struje nakupcima na unutarnjem tržištu. I to je ta izgubljena dobit. To je pogubna prodaja viškova struje, koja je potpuno netransparentna, kaže Muhamedbegović.
Naime, Elektroprivreda BiH već godinama prodaje svoje viškove struje tvrtkama nakupcima, nerijetko po cijenama nižim od onih na burzama električne energije u susjednim zemljama. Samo tijekom 2022. godine je na razlikama u cijeni ovo poduzeće propustilo prihod od 63,6 milijuna maraka (32,5 milijuna eura), pokazala je nedavna analiza RSE.
Muhamedbegović objašnjava da je burza najbrži i najtransparentniji način trgovanja strujom, koja omogućava brzu trgovinu strujom po principu “dan unaprijed” ili “unutar jednog dana”.
“Tu se vidi tko je kupio, koliko je kupio, i po kojoj cijeni. To je kao tender uživo”, objašnjava on.
Osnivanje burze omogućilo bi niz prednosti
Energetski ekspert Ognjen Marković kaže za RSE da bi osnivanje berze i integracija u elektroenergetsko tržište Evropske unije omogućili Bosni i Hercegovini i niz drugih prednosti. Proizvodnja električne energije u zemlji bi bila optimizirana, što bi značajno olakšalo i proces dekarbonizacije, odnosno prestanka korištenja uglja i drugih fosilnih goriva u proizvodnji struje, kaže on.
Marković ističe i da je još 2016. godine pripremljen prijedlog izmjene zakona o energetskom sustavu na razini države, što je trebalo omogućiti, između ostalog, i uspostavljanje burze. “Bez donošenja tih izmjena se ne može ni uspostaviti burza. Evo, sedam godina je prošlo, a taj prijedlog nije čak ni došao u državni parlament da se o njemu raspravlja. Još uvijek je na razini analiza i tehničkih razgovora i još nije, čini mi se, došlo ni do pravih političkih razgovora o usvajanju”, kaže on.
Istovremeno, iz državnog preduzeća “Elektroprijenos”, nadležnog da prenosi električnu energiju, te održava i proširuje elektroprijenosnu mrežu, kažu da je tržište električne energije za dan-unaprijed i unutar dana (burzu) bilo potrebno uspostaviti i ranije, te da je neophodno aktivno raditi na uvezivanju u regionalno i europsko tržište. Dodaju da su analize pokazale da bi uvođenjem mogućnosti kratkoročne trgovine strujom i povećanjem transparentnosti bila ostvarena “potencijalna dobit od oko 60 milijuna eura godišnje”.
Naveli su da su 2022. i 2023. godine nastavljene aktivnosti prema osnivanju burze, u skladu sa dogovorom između resornog državnog ministarstva, Svjetske banke, američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID), te Delegacije Europske unije u BiH.
Uz tehničku asistenciju USAID-a, trenutno je u tijeku izrada nacrta Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao omogućiti osnivanje burze električne energije.
