Oni koji su lagali doživjeli su smanjenje samopoštovanja, otkrili su istraživači.

Ljudi su skloni lagati kako bi se osjećali bolje ili kako bi se poštedjeli srama ili odbacivanja – umjesto da zaštite tuđe osjećaje, pokazalo je novo istraživanje. Istraživači sa Sveučilišta Twente u Nizozemskoj proveli su četiri eksperimenta kako bi utvrdili doživljavaju li lažljivci psihološke posljedice poput nižeg samopoštovanja i negativnih osjećaja (nervoza, žaljenje, nelagoda ili nesreća), piše New York Post.

U jednom testu sudionici su imali zadatak pratiti svoje laganje tijekom jednog dana. Punih 22% je reklo sebičnu laž, 8% je reklo laž da bi zaštitili nekog drugog, a 69% je izjavilo da taj dan nije lagalo. Nalazi studije objavljeni su prošlog mjeseca u British Journal of Social Psychology.
U drugom eksperimentu, dobrovoljci su se suočili s jednom od osam dilema – četiri su bili egocentrične, a četiri označene kao ‘orijentirane na druge’. Evo primjera egocentrične situacije: ‘Na razgovoru ste za posao. Pitaju vas imate li iskustva u relevantnom aspektu posla, što nemate’. ‘Drugoorijentirana’ situacija: ‘Vaša prijateljica je jako sretna zbog svoje nove haljine. Ne sviđa ti se’.

Gotovo 42% sudionika lagalo je u egocentričnoj situaciji, dok je oko 46% lagalo kad se suočilo s dilemom ‘orijentiranom na druge’. Obje skupine lažljivaca prijavile su niže samopoštovanje i više negativnih osjećaja u usporedbi s onima koji govore istinu.

Oni koji su lagali doživjeli su smanjenje samopoštovanja, otkrili su istraživači.

Ljudi su skloni lagati kako bi se osjećali bolje ili kako bi se poštedjeli srama ili odbacivanja – umjesto da zaštite tuđe osjećaje, pokazalo je novo istraživanje. Istraživači sa Sveučilišta Twente u Nizozemskoj proveli su četiri eksperimenta kako bi utvrdili doživljavaju li lažljivci psihološke posljedice poput nižeg samopoštovanja i negativnih osjećaja (nervoza, žaljenje, nelagoda ili nesreća), piše New York Post.

U jednom testu sudionici su imali zadatak pratiti svoje laganje tijekom jednog dana. Punih 22% je reklo sebičnu laž, 8% je reklo laž da bi zaštitili nekog drugog, a 69% je izjavilo da taj dan nije lagalo. Nalazi studije objavljeni su prošlog mjeseca u British Journal of Social Psychology.
U drugom eksperimentu, dobrovoljci su se suočili s jednom od osam dilema – četiri su bili egocentrične, a četiri označene kao ‘orijentirane na druge’. Evo primjera egocentrične situacije: ‘Na razgovoru ste za posao. Pitaju vas imate li iskustva u relevantnom aspektu posla, što nemate’. ‘Drugoorijentirana’ situacija: ‘Vaša prijateljica je jako sretna zbog svoje nove haljine. Ne sviđa ti se’.

Gotovo 42% sudionika lagalo je u egocentričnoj situaciji, dok je oko 46% lagalo kad se suočilo s dilemom ‘orijentiranom na druge’. Obje skupine lažljivaca prijavile su niže samopoštovanje i više negativnih osjećaja u usporedbi s onima koji govore istinu.