Nakon što je koncem srpnja ove godine donesen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, svi gradovi i općine u priobalju i na otocima u svrhu održavanja reda na pomorskom dobru u obvezi su donijeti istoimene odluke o redu na pomorskom dobru.

Slučaj Grada Pule u žižu je javnosti izbacio pitanja toplesa i konzumiranja alkohola na javnim morskim plažama, a ovog tjedna o tim će se i drugim odredbama iz predložene odluke povesti rasprava i na sjednici Gradskog vijeća Rijeke.

Za razliku od Pule i Rijeci bliže Općine Kostrena, čiji su vijećnici spomenutu odluku usvojili prošli tjedan, u riječkoj Odluci o redu na pomorskom dobru koja stiže pred gradske vijećnike nigdje se ne spominje tematika kupaćih kostima na potezu od Preluka do Pećina, ali se zato zabranjuje konzumacija alkoholnih pića na plažama, osim ako se to ne čini na terasi ugostiteljskog objekta.
S druge strane, na susjednim, kostrenskim plažama, na kojima se ljeti kupa velik broj Riječana, prošlotjednom odlukom »nije dopušteno kretati se bez kupaćeg kostima ili dijela kupaćeg kostima, osim ukoliko se radi o plaži koja je određena kao nudistička«.

Iz ovako formulirane odredbe ispada da je sunčanje i ležanje u toplesu u Kostreni ipak dozvoljeno, ali bilo koji korak ili ulazak u more ne. Doduše, može se okrenuti i pila naopako s obzirom na to da nije razvidno na koji se dio kupaćeg kostima misli – donji ili gornji. No, šalu na stranu.

Nakon bure u javnosti i provedenog savjetovanja s javnošću, valja pripomenuti da su u Gradu Puli aterirali od specifikacije dijelova kupaćeg kostima, pa su na kraju usvojili odredbu koja kaže da na morskim plažama i drugim dijelovima pomorskog dobra nije dopušteno boraviti, kretati se i sunčati bez kupaćeg kostima, osim, naravno, ako je plaža određena kao nudistička.

O vrludanjima i šarenilu koje će zapljusnuti hrvatsku obalu i otoke po pitanju što je dozvoljeno, a što nije na plažama u vrućim ljetnim mjesecima, pored više-manje općepoznatih i općeprihvaćenih pravila ponašanja i komunalnog reda na javnim površinama, vidljivo je i iz detalja o konzumaciji alkohola.

Prema onom što se predlaže gradskim vijećnicima Rijeke, na plažama od Preluka do Pećina ispada da je odzvonilo limenkama i bocama piva u rashladnim torbama kupača. Isto su već verificirali u Kostreni, ali su u ovoj općini napravili i izuzetak u slučajevima dozvoljenih javnih okupljanja na pomorskom dobru, drugim riječima nekih proslava i fešti.

U Puli su, pak, odlučili gradirati alkohol. Tako je na njihovim plažama zabranjena konzumacija jakih alkoholnih pića, osim ako se to čini na terasi nekog ugostiteljskog objekta, a dozvoljeno je ispijanje piva i vina.

– Pivo i vino, u smislu odredaba ovoga članka, ne smatraju se alkoholnim pićem, a sve u skladu sa Zakonom o vinu, Pravilnikom o pivu i drugim pozitivnopravnim propisima Republike Hrvatske koji reguliraju predmetnu materiju, stoji u obrazloženju pulske gradske uprave.
Zanimljiva je usporedba i u dijelu prekršajnih odredbi. Za razliku od Kostrene i Pule, koji su novčane kazne prepisali u rasponu od – do, i time ostavili kakvu-takvu mogućnost da se određeni prekršaj sankcionira ovisno o njegovoj težini i posljedicama na okoliš, zdravlje ili sigurnost ljudi, u predloženoj odluci Grada Rijeke toga nema.

Primjerice, nečije pljuvanje, konzumiranje alkohola ili odlaganje građevinskog materijala i drugog krupnog otpada na pomorsko dobro u Rijeci je podjednak krimen, barem prema predloženom iznosu novčanih kazni.

Za fizičke osobe 130 eura, za obrtnike 660, dok je za tvrtke to 1.320 eura te odgovornu osobu u pravoj osobi 265 eura.

U Kostreni su, pak, iznose kazni stavili u raspon od 600 do 1.300 eura za pravne osobe, od 200 do 660 eura za obrtnike te od 50 do 260 eura za fizičke osobe ako ih, primjerice, zateknu da se kreću bez dijela kupaćeg kostima, a za sličan raspon kazni odlučili su se i u Puli.
 u Kostreni i u Puli u svojim su se odlukama o redu na pomorskom dobru pozabavili i iritantnim situacijama »rezervacija« na plažama. Izrijekom se zabranjuje ostavljanje ručnika i sličnih plažnih rekvizita što će se tretirati kao napuštene stvari i uklanjat će se.

Duž kostrenskih plaža više neće biti dozvoljena ni prodaja putem pokretnih prodavača, a kao i u Puli, i u njihovoj se odluci detaljnije specificira izgled i postavljanje plažnih rekvizita i plovila kod obavljanja komercijalno-rekreacijskog sadržaja.

Ni u Kostreni ni u Puli koncesionari, odnosno ovlaštenici dozvola na pomorskom dobru, primjerice, više neće moći koristiti »sponzorske« suncobrane, već isključivo jednobojne, bez isticanja natpisa sponzora i reklama.

Također, kako bi se izbjegle situacije da su već ranom zorom na plažama porazmještene ležaljke i suncobrani ili, pak, da su ostavljene tako i preko noći, kostrenski i pulski vijećnici »uglavili« su u odluke o redu na pomorskom dobru da ležaljke, plovila i ostala oprema moraju biti složeni na jednom mjestu te se tek na zahtjev korisnika mogu postaviti.

Taj dio nije detaljnije specificiran u predloženoj odluci Grada Rijeke koja se, spomenimo i to, sastoji od 38 članaka dok su iste te odluke u Kostreni i Puli puno normiranije jer broje 82, odnosno u slučaju Grada Pule čak 90 paragrafa.

Nakon što je koncem srpnja ove godine donesen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, svi gradovi i općine u priobalju i na otocima u svrhu održavanja reda na pomorskom dobru u obvezi su donijeti istoimene odluke o redu na pomorskom dobru.

Slučaj Grada Pule u žižu je javnosti izbacio pitanja toplesa i konzumiranja alkohola na javnim morskim plažama, a ovog tjedna o tim će se i drugim odredbama iz predložene odluke povesti rasprava i na sjednici Gradskog vijeća Rijeke.

Za razliku od Pule i Rijeci bliže Općine Kostrena, čiji su vijećnici spomenutu odluku usvojili prošli tjedan, u riječkoj Odluci o redu na pomorskom dobru koja stiže pred gradske vijećnike nigdje se ne spominje tematika kupaćih kostima na potezu od Preluka do Pećina, ali se zato zabranjuje konzumacija alkoholnih pića na plažama, osim ako se to ne čini na terasi ugostiteljskog objekta.
S druge strane, na susjednim, kostrenskim plažama, na kojima se ljeti kupa velik broj Riječana, prošlotjednom odlukom »nije dopušteno kretati se bez kupaćeg kostima ili dijela kupaćeg kostima, osim ukoliko se radi o plaži koja je određena kao nudistička«.

Iz ovako formulirane odredbe ispada da je sunčanje i ležanje u toplesu u Kostreni ipak dozvoljeno, ali bilo koji korak ili ulazak u more ne. Doduše, može se okrenuti i pila naopako s obzirom na to da nije razvidno na koji se dio kupaćeg kostima misli – donji ili gornji. No, šalu na stranu.

Nakon bure u javnosti i provedenog savjetovanja s javnošću, valja pripomenuti da su u Gradu Puli aterirali od specifikacije dijelova kupaćeg kostima, pa su na kraju usvojili odredbu koja kaže da na morskim plažama i drugim dijelovima pomorskog dobra nije dopušteno boraviti, kretati se i sunčati bez kupaćeg kostima, osim, naravno, ako je plaža određena kao nudistička.

O vrludanjima i šarenilu koje će zapljusnuti hrvatsku obalu i otoke po pitanju što je dozvoljeno, a što nije na plažama u vrućim ljetnim mjesecima, pored više-manje općepoznatih i općeprihvaćenih pravila ponašanja i komunalnog reda na javnim površinama, vidljivo je i iz detalja o konzumaciji alkohola.

Prema onom što se predlaže gradskim vijećnicima Rijeke, na plažama od Preluka do Pećina ispada da je odzvonilo limenkama i bocama piva u rashladnim torbama kupača. Isto su već verificirali u Kostreni, ali su u ovoj općini napravili i izuzetak u slučajevima dozvoljenih javnih okupljanja na pomorskom dobru, drugim riječima nekih proslava i fešti.

U Puli su, pak, odlučili gradirati alkohol. Tako je na njihovim plažama zabranjena konzumacija jakih alkoholnih pića, osim ako se to čini na terasi nekog ugostiteljskog objekta, a dozvoljeno je ispijanje piva i vina.

– Pivo i vino, u smislu odredaba ovoga članka, ne smatraju se alkoholnim pićem, a sve u skladu sa Zakonom o vinu, Pravilnikom o pivu i drugim pozitivnopravnim propisima Republike Hrvatske koji reguliraju predmetnu materiju, stoji u obrazloženju pulske gradske uprave.
Zanimljiva je usporedba i u dijelu prekršajnih odredbi. Za razliku od Kostrene i Pule, koji su novčane kazne prepisali u rasponu od – do, i time ostavili kakvu-takvu mogućnost da se određeni prekršaj sankcionira ovisno o njegovoj težini i posljedicama na okoliš, zdravlje ili sigurnost ljudi, u predloženoj odluci Grada Rijeke toga nema.

Primjerice, nečije pljuvanje, konzumiranje alkohola ili odlaganje građevinskog materijala i drugog krupnog otpada na pomorsko dobro u Rijeci je podjednak krimen, barem prema predloženom iznosu novčanih kazni.

Za fizičke osobe 130 eura, za obrtnike 660, dok je za tvrtke to 1.320 eura te odgovornu osobu u pravoj osobi 265 eura.

U Kostreni su, pak, iznose kazni stavili u raspon od 600 do 1.300 eura za pravne osobe, od 200 do 660 eura za obrtnike te od 50 do 260 eura za fizičke osobe ako ih, primjerice, zateknu da se kreću bez dijela kupaćeg kostima, a za sličan raspon kazni odlučili su se i u Puli.
 u Kostreni i u Puli u svojim su se odlukama o redu na pomorskom dobru pozabavili i iritantnim situacijama »rezervacija« na plažama. Izrijekom se zabranjuje ostavljanje ručnika i sličnih plažnih rekvizita što će se tretirati kao napuštene stvari i uklanjat će se.

Duž kostrenskih plaža više neće biti dozvoljena ni prodaja putem pokretnih prodavača, a kao i u Puli, i u njihovoj se odluci detaljnije specificira izgled i postavljanje plažnih rekvizita i plovila kod obavljanja komercijalno-rekreacijskog sadržaja.

Ni u Kostreni ni u Puli koncesionari, odnosno ovlaštenici dozvola na pomorskom dobru, primjerice, više neće moći koristiti »sponzorske« suncobrane, već isključivo jednobojne, bez isticanja natpisa sponzora i reklama.

Također, kako bi se izbjegle situacije da su već ranom zorom na plažama porazmještene ležaljke i suncobrani ili, pak, da su ostavljene tako i preko noći, kostrenski i pulski vijećnici »uglavili« su u odluke o redu na pomorskom dobru da ležaljke, plovila i ostala oprema moraju biti složeni na jednom mjestu te se tek na zahtjev korisnika mogu postaviti.

Taj dio nije detaljnije specificiran u predloženoj odluci Grada Rijeke koja se, spomenimo i to, sastoji od 38 članaka dok su iste te odluke u Kostreni i Puli puno normiranije jer broje 82, odnosno u slučaju Grada Pule čak 90 paragrafa.