U više zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH bilježe se povremeni slučajevi hripavca (pertussis, veliki kašalj, kukurikavac) akutne, visoko zarazne bakterijske bolesti koju karakteriziraju napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim kreštavim udahom, izjavio je Siniša Skočibušić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH, istaknuvši kako je nažalost, opseg imunizacije ovim cijepljenjem 68 posto. 

Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.

Cijepljenje je ključna preventivna mjera, no nažalost opseg imunizacije ovim cijepljenjem je 68 posto, što ne obuhvaća kolektivni imunitet koji bi trebao biti preko 90 posto, kazao je Skočibušić upozorivši da ova bolest, osobito kod novorođenčadi, može izazvati ozbiljne posljedice dok se kod odraslih, uz antibiotsku terapiju, uglavnom uspješno riješi. 

Širi se kapljičnim putem, a preventivne mjere kod pertusisa su cijepljenje, izolacija i profilaksa.

S jedne strane bitna je prevencija eliminacije prijenosa, a s druge prevencija samim crpljenjem, ističe ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Također, naglasio je i važnost izolacije bolesnih pacijenata, nadzor pedijatara, odnosno infektologa te primjene suvremenih i dokazanih načina liječenja bakterije Bordetella pertussis.

Ponovio je i važnost imunizacije obveznim redovitim kalendarom cijepljenja jer je pertussis nešto što može, kako kaže, stvarati ozbiljne poteškoće i nažalost, biti fatalan kod manjeg broja inficirane djece. 

– Nadam se da će kao i dosad biti zabilježeni samo pojedinačni slučajevi i da neće doći do ozbiljnijeg epidemijskog razmjera u Federaciji, tj. BiH, zaključio je Skočibušić, podsjetivši da je najviše slučajeva ove bolesti bilo prijavljeno 2018. godine, njih 93.

U više zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH bilježe se povremeni slučajevi hripavca (pertussis, veliki kašalj, kukurikavac) akutne, visoko zarazne bakterijske bolesti koju karakteriziraju napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim kreštavim udahom, izjavio je Siniša Skočibušić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH, istaknuvši kako je nažalost, opseg imunizacije ovim cijepljenjem 68 posto. 

Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.

Cijepljenje je ključna preventivna mjera, no nažalost opseg imunizacije ovim cijepljenjem je 68 posto, što ne obuhvaća kolektivni imunitet koji bi trebao biti preko 90 posto, kazao je Skočibušić upozorivši da ova bolest, osobito kod novorođenčadi, može izazvati ozbiljne posljedice dok se kod odraslih, uz antibiotsku terapiju, uglavnom uspješno riješi. 

Širi se kapljičnim putem, a preventivne mjere kod pertusisa su cijepljenje, izolacija i profilaksa.

S jedne strane bitna je prevencija eliminacije prijenosa, a s druge prevencija samim crpljenjem, ističe ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Također, naglasio je i važnost izolacije bolesnih pacijenata, nadzor pedijatara, odnosno infektologa te primjene suvremenih i dokazanih načina liječenja bakterije Bordetella pertussis.

Ponovio je i važnost imunizacije obveznim redovitim kalendarom cijepljenja jer je pertussis nešto što može, kako kaže, stvarati ozbiljne poteškoće i nažalost, biti fatalan kod manjeg broja inficirane djece. 

– Nadam se da će kao i dosad biti zabilježeni samo pojedinačni slučajevi i da neće doći do ozbiljnijeg epidemijskog razmjera u Federaciji, tj. BiH, zaključio je Skočibušić, podsjetivši da je najviše slučajeva ove bolesti bilo prijavljeno 2018. godine, njih 93.