Iako je došlo do pada cijene peleta, koji se ove godine može nabaviti po cijeni od oko 500 do 540 maraka, metar cijepanih drva je poskupio, pa je tako potrebno odvojiti i više od 150 maraka
Primanja ispod prosjeka zemalja okružja, kao i visoki troškovi života koji se ogledaju kroz značajan udio prehrambenih proizvoda u ukupnom kućnom proračunu, ne ostavljaju mnogo prostora većem broju obitelji u BiH da komotno i bez stresa uđu u zimsko razdoblje, vrijeme kada nas, očekivano, čekaju veća izdvajanja, primarno zbog energetskih potreba, piše Večernji list BiH.
Iako je došlo do pada cijene peleta, koji se ove godine može nabaviti po cijeni od oko 500 do 540 maraka, metar cijepanih drva je poskupio, pa je tako potrebno odvojiti i više od 150 maraka. Zbog navedenoga je primjetno kako se dio građana vraća nekim starim navikama, odnosno kupnji ugljena čija cijena, kako smo se uvjerili, značajno varira, i to od 180 maraka po toni pa do 235 maraka.
Poskupljenje ogrjevnih drva, a što je primarni izvor grijanja za veliki broj kućanstava u BiH, dodatni je udar na ionako osiromašeni novčanik prosječne obitelji u BiH, koji je već dulje od godinu i pol pod udarom rijetko zabilježenih razina inflacije, a koje se posebice reflektiraju kroz rast cijena prehrambenih proizvoda. Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge za zaštitu potrošača “DON” iz Prijedora, u razgovoru za Večernji list ističe kako je pitanje izdvajanja značajnih sredstava za sezonu grijanja jedan od problema s kojima se mnogi građani u zemlji susreću već dulje vrijeme, a poglavito sada kada je došlo do poskupljenja, koja pak ne prati visina mjesečnih primanja. Ipak, navodi kako su u nešto povoljnoj poziciji oni žitelji koji se griju putem toplana, objasnivši kako je njima lakše izdvojiti mjesečno određeni iznos za račun nego onim građanima koji za nabavu drva za ogrjev odjednom moraju “iskeširati od 2 do 3 tisuće maraka. Ipak, kada se zbroje svi troškovi iz, uvjetno rečeno, komunalne računice, počevši od računa za različite namjene, dolazi se do broja od 400 do 500 marka mjesečno tijekom zimskih mjeseci.
A inflacija se i dalje nastavlja, doduše nešto smanjenim intenzitetom, no zaista su rijetki proizvodi za koje se može utvrditi iole primjetnije pojeftinjenje. Centralna banka Bosne i Hercegovine nedavno je iznijela procjenu prema kojoj bi temeljna inflacija u ovoj godini mogla iznositi 6,1%, a ukupna inflacija 6,4% u 2023. godini. Inflacijska kretanja u ovom trenutku u većoj su mjeri pod utjecajem temeljne inflacije u koju ne ulaze, primjerice, cijene hrane. Također, kada govorimo o godišnjim stopama inflacije, riječ je o promjeni u odnosu na proteklu godinu koja je, podsjećamo, bila obilježena već iznimno visokim stopama inflacije u odnosu na 2021. Na inflaciju u BiH trenutačno utječu promjene u razini temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana te energenata, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena.
Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji utjecaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova. Uz to, cijene električne energije, kao najvažniji pododjeljak ukupnih režijskih troškova, zabilježile su značajan ras (6,8%) u prvih sedam mjeseci tekuće godine, dok je njihov utjecaj na prošlogodišnju inflaciju bio neznatan. Rast cijena električne energije, uz već prisutan rast cijena nafte i naftnih prerađevina, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u idućem razdoblju, ističu iz Centralne banke BiH. Inflacija je posebice osiromašila kućne proračune u BiH i zbog karakteristike potrošačke košarice u BiH jer većina mjesečne zarade stanovnika BiH ide upravo na one kategorije proizvoda koje su doživjele i najveći cjenovni rast. A kada se tomu doda i kupovna moć žitelja BiH izražena kroz BDP po glavi stanovnika, a koji je značajno manji u odnosu na zemlje EU-a, dolazi se do jasnog zaključka o potrebi hitnih strukturalnih reformi za ojačavanje ekonomske slike BiH.
