Broj predškolske djece u BiH će do 2050. pasti na samo 126.898

Podjeli

Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja čija populacija najbrže stari i smanjuje se. Procjene pokazuju da će do 2060. godine gotovo trećina stanovništva imati 65 godina ili više. Štoviše, stanovništvo se smanjuje zbog visoke razine emigracije među obiteljima i dobro obrazovanim mladim ljudima. To predstavlja izazov koji prijeti dugoročnom razvitku, kao i kvaliteti i održivosti sustava socijalnih usluga u BiH. To je osobito slučaj jer relativno malobrojno radno sposobno stanovništvo na kraju podržava starije osobe. Očekuje se da će to usporiti gospodarski rast i dovesti javne financije pod pritisak (zbog visokih troškova zdravstvene zaštite i mirovina za veliku populaciju starijih osoba) te tako skrenuti javnu potrošnju od djece. Ono što otežava to pitanje je što BiH također ima jednu od najnižih stopa nataliteta u svijetu sa samo 8 rođenih na 1000 osoba u 2020. godini. Zbog tih demografskih trendova važnije je nego ikad da se svako dijete njeguje i podržava kako bi ostvarilo svoj puni potencijal jer budućnost BiH počiva na njima.

Provedena studija

FBiH se suočava sa sve starijim i malobrojnijim stanovništvom, što predstavlja prijetnju ekonomskom i socijalnom razvoju. U 2020. u FBiH je živjelo oko 116.000 djece mlađe od sedam godina, što je broj koji će se do 2050. godine ubrzano smanjiti na oko 84.000, navodi se u studiji “Ulaganje u djecu u FBiH” koju je izradio UNICEF BiH. Kako se navodi u studiji, djeca moraju biti u središtu pozornosti žurne politike i ulaganja. Prema projekcijama, u Federaciji je 2020. godine bilo 116.118 djece u dobi do 0 do 6 godina. Projekcije su da će ih 2025. godine biti 103.013, a već 2030. taj broj će pasti ispod 100 tisuća, točnije, bit će ih 96.704. Za 2035. godinu očekuje se da će ih biti 94.305, a 2040. godine 92.672. Već 2045. taj broj će pasti ispod 90 tisuća i iznosit će 89.588, a 2050. godine 83.692. S manje djece i ograničenim resursima BiH mora njegovati kvalificiranu, produktivnu mladu radnu snagu kako bi održala i poboljšala gospodarske i socijalne uvjete. Zato je jasno da je ulaganje u razvoj u ranom djetinjstvu temelj za dugoročno formiranje ljudskog kapitala kako bi se osigurali najbolji mogući izgledi za gospodarski i socijalni razvitak BiH. Nadalje, kako se navodi, to bi moglo potaknuti obitelji i mlade da povoljnije gledaju na životne prilike u zemlji, pomažući u smanjenju stope iseljavanja i potencijalno potičući povratak onih koji su već otišli. FBiH, kao najmnogoljudnija od triju administrativnih razina u BiH, bila je dom oko 70% djece mlađe od 6 godina u zemlji. Naime, u RS-u je u 2020. živjelo 56.250 djece mlađe od 7 godina. Kako se predviđa, taj broj će se do 2050. smanjiti na oko 40.676. U 2020. u Distriktu Brčko živjelo je oko 3565 djece mlađe od 7 godina, što je broj koji će se do 2050. smanjiti na oko 2530. Dakle, kako se predviđa u istraživanju, broj djece predškolske dobi u BiH iznosit će samo 126.898.

Mladi žele otići

Starenje i smanjenje broja stanovnika u BiH i dalje predstavljaju veliki problem za ekonomski i socijalni razvoj entiteta. Ti demografski trendovi imaju značajne socioekonomske i političke posljedice. Ukupan broj stanovnika opada svake godine od 2002., a od 2019. godine samo je 15% stanovništva mlađe od 15 godina. Takva demografska situacija rezultat je niske stope nataliteta i visoke stope iseljavanja. Diljem BiH 25 posto mladih aktivno traži posao izvan zemlje, a gotovo 90% njih želi napustiti zemlju na dulje razdoblje ili čak trajno. Emigracija je osobito visoka među obrazovanijim mladim ljudima, što dovodi do “odljeva mozgova”, čime se ugrožava kvaliteta i održivost njihova sustava zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. Rezultati zdravlja i prehrane za djecu su zabrinjavajuće loši. Stopa smrtnosti djece mlađe od 5 godina u FBiH je 9,1 na 1000 djece, dok je stopa smrtnosti novorođenčadi i dalje visoka s oko 5 smrti na 1000 živorođene djece, u usporedbi s prosjekom u EU, gdje ona iznosi 3 na 1000 živorođene djece. Međutim, i dalje je niža nego u nekim drugim balkanskim zemljama, poput Albanije s 10 smrti na 1000 živorođene djece, piše Večernji list.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Otac je godinama vjerovao da je umrla pri porodu: HRT-ova novinarka otišla na zadatak u Mostar pa pronašla biološku obitelj!

HRT-ova novinarka Ivana Perić podijelila je emotivnu životnu priču o posvojenju, potrazi za vlastitim korijenima i susretu s biološkom obitelji u Bosni i...

ODLAZAK HERCEGOVAČKE LEGENDE i utemeljitelja Melodija Mostara: Preminuo je Kristijan Božo Čarapina

Preminuo je Kristijan Božo Čarapina, poznati mostarski glazbenik, kantautor i utemeljitelj glazbenog festivala Melodije Mostara, potvrđeno je za portal Večernji.ba. Čarapina je više...

Dačić nije mogao poletjeti iz Moskve zbog napada ukrajinskih dronova

Predsjednik SPS-a Ivica Dačić otkazao je današnje aktivnosti u predizbornoj kampanji u Srbiji zbog problema na aerodromu u Moskvi. Iz Socijalističke partije Srbije...

Trik koji vam štedi gotovo 300 eura pri kupnji guma: Iste tvornice, a razlika u cijeni je ogromna

Jeste li znali da gume koje vozite možda nisu ona marka za koju mislite da jesu? Iako na automobilima vidimo stotine različitih imena,...

Pretučen bivši Vatreni, hitna pomoć ga prebacila u bolnicu

U javnost su isplivale prve informacije nakon incidenta na utakmici Croatije Đakovo i Marsonije u 3. NL Istok. Domaćin je, naime, uvjerljivo slavio...

Slični članci

Čapljina želi primijeniti europska iskustva u zaštiti okoliša

Projektni tim Grada Čapljine sudjelovao je na europskom seminaru o primjeni Direktive...

Detalji nesreće kod Tuzle: Najmanje 11 ozlijeđenih

Danas 24. listopada oko 6:10 sati u tuzlanskom naselju Husino dogodila se...

Promjenljivo vrijeme u BiH, u nedjelju i ponedjeljak kiša, od utorka razvedravanje

U Bosni i Hercegovini se narednih dana očekuje promjenljivo vrijeme s kišom...

Aerodrom Sarajevo: Zimski red letenja donosi nove destinacije prema europskim gradovima

Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo od 25. listopada stupa na snagu zimski red...

Broj predškolske djece u BiH će do 2050. pasti na samo 126.898

Podjeli

Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja čija populacija najbrže stari i smanjuje se. Procjene pokazuju da će do 2060. godine gotovo trećina stanovništva imati 65 godina ili više. Štoviše, stanovništvo se smanjuje zbog visoke razine emigracije među obiteljima i dobro obrazovanim mladim ljudima. To predstavlja izazov koji prijeti dugoročnom razvitku, kao i kvaliteti i održivosti sustava socijalnih usluga u BiH. To je osobito slučaj jer relativno malobrojno radno sposobno stanovništvo na kraju podržava starije osobe. Očekuje se da će to usporiti gospodarski rast i dovesti javne financije pod pritisak (zbog visokih troškova zdravstvene zaštite i mirovina za veliku populaciju starijih osoba) te tako skrenuti javnu potrošnju od djece. Ono što otežava to pitanje je što BiH također ima jednu od najnižih stopa nataliteta u svijetu sa samo 8 rođenih na 1000 osoba u 2020. godini. Zbog tih demografskih trendova važnije je nego ikad da se svako dijete njeguje i podržava kako bi ostvarilo svoj puni potencijal jer budućnost BiH počiva na njima.

Provedena studija

FBiH se suočava sa sve starijim i malobrojnijim stanovništvom, što predstavlja prijetnju ekonomskom i socijalnom razvoju. U 2020. u FBiH je živjelo oko 116.000 djece mlađe od sedam godina, što je broj koji će se do 2050. godine ubrzano smanjiti na oko 84.000, navodi se u studiji “Ulaganje u djecu u FBiH” koju je izradio UNICEF BiH. Kako se navodi u studiji, djeca moraju biti u središtu pozornosti žurne politike i ulaganja. Prema projekcijama, u Federaciji je 2020. godine bilo 116.118 djece u dobi do 0 do 6 godina. Projekcije su da će ih 2025. godine biti 103.013, a već 2030. taj broj će pasti ispod 100 tisuća, točnije, bit će ih 96.704. Za 2035. godinu očekuje se da će ih biti 94.305, a 2040. godine 92.672. Već 2045. taj broj će pasti ispod 90 tisuća i iznosit će 89.588, a 2050. godine 83.692. S manje djece i ograničenim resursima BiH mora njegovati kvalificiranu, produktivnu mladu radnu snagu kako bi održala i poboljšala gospodarske i socijalne uvjete. Zato je jasno da je ulaganje u razvoj u ranom djetinjstvu temelj za dugoročno formiranje ljudskog kapitala kako bi se osigurali najbolji mogući izgledi za gospodarski i socijalni razvitak BiH. Nadalje, kako se navodi, to bi moglo potaknuti obitelji i mlade da povoljnije gledaju na životne prilike u zemlji, pomažući u smanjenju stope iseljavanja i potencijalno potičući povratak onih koji su već otišli. FBiH, kao najmnogoljudnija od triju administrativnih razina u BiH, bila je dom oko 70% djece mlađe od 6 godina u zemlji. Naime, u RS-u je u 2020. živjelo 56.250 djece mlađe od 7 godina. Kako se predviđa, taj broj će se do 2050. smanjiti na oko 40.676. U 2020. u Distriktu Brčko živjelo je oko 3565 djece mlađe od 7 godina, što je broj koji će se do 2050. smanjiti na oko 2530. Dakle, kako se predviđa u istraživanju, broj djece predškolske dobi u BiH iznosit će samo 126.898.

Mladi žele otići

Starenje i smanjenje broja stanovnika u BiH i dalje predstavljaju veliki problem za ekonomski i socijalni razvoj entiteta. Ti demografski trendovi imaju značajne socioekonomske i političke posljedice. Ukupan broj stanovnika opada svake godine od 2002., a od 2019. godine samo je 15% stanovništva mlađe od 15 godina. Takva demografska situacija rezultat je niske stope nataliteta i visoke stope iseljavanja. Diljem BiH 25 posto mladih aktivno traži posao izvan zemlje, a gotovo 90% njih želi napustiti zemlju na dulje razdoblje ili čak trajno. Emigracija je osobito visoka među obrazovanijim mladim ljudima, što dovodi do “odljeva mozgova”, čime se ugrožava kvaliteta i održivost njihova sustava zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. Rezultati zdravlja i prehrane za djecu su zabrinjavajuće loši. Stopa smrtnosti djece mlađe od 5 godina u FBiH je 9,1 na 1000 djece, dok je stopa smrtnosti novorođenčadi i dalje visoka s oko 5 smrti na 1000 živorođene djece, u usporedbi s prosjekom u EU, gdje ona iznosi 3 na 1000 živorođene djece. Međutim, i dalje je niža nego u nekim drugim balkanskim zemljama, poput Albanije s 10 smrti na 1000 živorođene djece, piše Večernji list.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Otac je godinama vjerovao da je umrla pri porodu: HRT-ova novinarka otišla na zadatak u Mostar pa pronašla biološku obitelj!

HRT-ova novinarka Ivana Perić podijelila je emotivnu životnu priču o posvojenju, potrazi za vlastitim korijenima i susretu s biološkom obitelji u Bosni i...

ODLAZAK HERCEGOVAČKE LEGENDE i utemeljitelja Melodija Mostara: Preminuo je Kristijan Božo Čarapina

Preminuo je Kristijan Božo Čarapina, poznati mostarski glazbenik, kantautor i utemeljitelj glazbenog festivala Melodije Mostara, potvrđeno je za portal Večernji.ba. Čarapina je više...

Dačić nije mogao poletjeti iz Moskve zbog napada ukrajinskih dronova

Predsjednik SPS-a Ivica Dačić otkazao je današnje aktivnosti u predizbornoj kampanji u Srbiji zbog problema na aerodromu u Moskvi. Iz Socijalističke partije Srbije...

Trik koji vam štedi gotovo 300 eura pri kupnji guma: Iste tvornice, a razlika u cijeni je ogromna

Jeste li znali da gume koje vozite možda nisu ona marka za koju mislite da jesu? Iako na automobilima vidimo stotine različitih imena,...

Pretučen bivši Vatreni, hitna pomoć ga prebacila u bolnicu

U javnost su isplivale prve informacije nakon incidenta na utakmici Croatije Đakovo i Marsonije u 3. NL Istok. Domaćin je, naime, uvjerljivo slavio...

Slični članci

Čapljina želi primijeniti europska iskustva u zaštiti okoliša

Projektni tim Grada Čapljine sudjelovao je na europskom seminaru o primjeni Direktive...

Detalji nesreće kod Tuzle: Najmanje 11 ozlijeđenih

Danas 24. listopada oko 6:10 sati u tuzlanskom naselju Husino dogodila se...

Promjenljivo vrijeme u BiH, u nedjelju i ponedjeljak kiša, od utorka razvedravanje

U Bosni i Hercegovini se narednih dana očekuje promjenljivo vrijeme s kišom...

Aerodrom Sarajevo: Zimski red letenja donosi nove destinacije prema europskim gradovima

Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo od 25. listopada stupa na snagu zimski red...