QS World University Rankings, svjetska ljestvica sveučilišta, objavila je novu rang ljestvicu na kojoj je Sveučilište u Mostaru (SUM), prvi put od postojanja, uspjelo ući na tu prestižnu ranking ljestvicu gdje je zauzelo 494. mjesto u Europi.
Ovaj rezultat svjedoči o kontinuiranom napretku i predanom radu Sveučilišta posebice ako uzmemo u obzir da je, prema dostupnim podacima, u Europi gotovo 6.000 institucija visokog obrazovanja, priopćeno je sa Sveučilišta u Mostaru.
Šest sveučilišta iz Bosne i Hercegovine rangirano je na spomenutoj ljestvici, a Sveučilište u Mostaru drugo je najbolje sveučilište u BiH i nalazi se šest pozicija ispod Univerziteta u Sarajevu, koje je kao 488. na ljestvici najbolje rangirana bh. visokoškolska institucija.
Listu predvode University of Oxford, ETH Zurich, University of Cambridge, Imperial College London, UCL, a kada je riječ o sveučilištima iz Republike Hrvatske, najbolje je plasirano Sveučilište u Zagrebu (260. mjesto), potom Sveučilište u Splitu (474.), Sveučilište u Rijeci (488.), te Sveučilište Zadar i Sveučilište Sjever (601+).
Ova izvrsna pozicija na QS rang ljestvici ima dubok i širok utjecaj te predstavlja važan pokazatelj visoke kvalitete obrazovanja i ugleda koji Sveučilište u Mostaru uživa ne samo u europskom prostoru visokog obrazovanja, nego i šire. To je od izuzetne važnosti jer odražava visoke standarde akademskog izvrsnosti, istraživanja i obrazovnih praksi koje provodi Sveučilište, navode iz SUM-a.
Pored toga, ova pozicija ima značajan utjecaj na nacionalnu i institucionalnu reputaciju Sveučilišta u Mostaru.
Međunarodnoj vidljivosti i prepoznatljivosti doprinijeli su i rezultati u području međunarodne suradnje SUM-a koji bilježe brojku od 1000 ukupno ostvarenih mobilnosti SUM-a u okviru Erasmus+, 650 kolegija na engleskom jeziku, više od 247 potpisanih sporazuma, razvija se suradnja i izvan europskog akademskog prostora te su potpisani sporazumi sa sveučilištima iz SAD-a, Kine, Indije, Malezije, Indije.
Sveučilište sudjeluje u međunarodnom zajedničkom prekograničnom doktorskom studiju za još sedam europskih sveučilišta te je za sudjelovanje u ovom studiju Sveučilište moralo dobiti akreditaciju austrijske agencije za kvalitetu.
Pored toga, Sveučilište u Mostaru jedino je u Bosni i Hercegovini s međunarodnom, europskom akreditacijom te na proljeće sljedeće kalendarske godine očekuje postupak reakreditacije.
Takve rezultate prepoznala je i QS ranking ljestvica te ovaj povijesni uspjeh dodatno afirmira Sveučilište u Mostaru kao globalno priznatu instituciju visokog obrazovanja te je poticaj svim članovima akademske zajednice SUM-a da nastave sa strateškim razvojem i nastojanjima za postizanjem još većih visina akademske izvrsnosti i relevantnosti u budućnosti.
QS, poznata britanska kompanija specijalizirana za obrazovanje, rangira sveučilišta od 2010. godine, koristeći metodologiju koja se zadržala od vremena suradnje s Times Higher Education. Metodologija QS-a uključuje niz relevantnih indikatora kao što su akademska reputacija, reputacija zaposlenika, omjer studenata i akademskog osoblja, citiranje istraživanja, međunarodna prisutnost (omjer međunarodnog i domaćeg osoblja, omjer međunarodnih i domaćih studenata), međunarodna znanstvena mreža, ishodi zapošljavanja diplomiranih studenata te održivi razvoj.
Sa Sveučilišta u Mostaru podsjećaju kako je World’s Universities with Real Impact (WURI), svjetska ljestvica sveučilišta u svibnju objavila ljestvicu prema kojoj je Sveučilište u Mostaru zauzelo 32. mjesto u kategoriji „Četvrta industrijska revolucija“, a u ukupnom poretku je pozicionirano između 101-200 mjesta što je također povijesni uspjeh Sveučilišta na ranking ljestvicama i potvrda napora koji su uloženi u razvoj i vidljivost Sveučilišta ne samo u europskom obrazovnom prostoru nego i svjetskom.
Sveučilište u Mostaru je jedino sveučilište iz Bosne i Hercegovine na navedenoj ljestvici, a iz regije je tu Sveučilište u Splitu. Za razliku od tradicionalnih ljestvica koje se oslanjaju na kvantitativne podatke sveučilišta i statistiku, WURI ljestvice prikupljaju informacije o inovativnim programima na dva različita načina. Prvi je putem podnošenja prijava sa samih sveučilišta u kategorije u koje apliciraju sa svojim programima, a drugi putem prikupljanja podataka metodom Text-Information Analysis (TIA), navodi se u priopćenju.
