Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjeluje na 8. sastanku na vrhu Inicijative triju mora. Ponovno je u srijedu ponudio da se ukrajinsko žito izvozi preko hrvatskih luka, nakon što je propao UN-ov sporazum koji je omogućavao da hrana iz Ukrajine stigne na svjetsko tržište.
Iz Bukurešta se javila novinarka HRT-a, Tamara Marković:
– Upravo su dijelovi drona na rumunjskom teritoriju bili jedna od ključnih tema kojom je započeo sastanak na vrhu Inicijative triju mora. Rumunjski predsjednik Claus Iohannis je danas adresirao to pitanje i istaknuo da je istraga u tijeku, da su o svemu obaviještene NATO članice te da ukoliko se ispostavi da je dron bio ruski, to biti ozbiljno kršenje teritorijalnog integriteta i suverenosti, rekla je.
– Inače, Inicijativa triju mora bavi se prvenstveno energetikom, ulaganjem u infrastrukturu i jačanjem europske energetske neovisnosti. Premijer Andrej Plenković ovdje na konferenciji za medije u Bukureštu, istaknuo je da Hrvatska puno ulaže u energetski sektor, primjerice u jačanje kapaciteta LNG terminala te gradnju koridora 5C koji bi trebao biti gotov 2024., kazala je.
– Svi sudionici su istaknuli podršku Ukrajini koja je zajedno s Moldavijom postala zemlja partnerica ove inicijative. Danas se sudionicima uvodno, putem video veze, obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, otkrila je.
– Inače, inicijativa triju mora je dobila i 13. članicu, Grčku, a sutra će se ovdje u Bukureštu održati i poslovni forum koji će uz državne dužnosnike okupiti i realni sektor, dodala je.
Iohannis: Gospodarska prisutnost SAD-a je strateški katalizator
Rumunjski predsjednik rekao je kako su “potvrđeni trajni ciljevi” Inicijative triju mora. dodao je kako je potrebno “smanjiti razlike u razvoju” i “ojačati koheziju” unutar EU.
– Danas smo ponovno potvrdili trajne, ključne ciljeve ove inicijative. To su smanjenje razlika u razvoju između regije obuhvaćene Inicijativom triju mora i ostatka Europske unije, jačanje kohezije unutar Unije i povećanje doprinosa regije u procesu jačanja transatlantskih veza. Želio bih naglasiti da je gospodarska prisutnost Sjedinjenih Država u regiji strateški katalizator za jačanje njezine sigurnosti, rekao je rumunjski predsjednik.
– Ponovno potvrđujem hrvatsku predanost ovoj inicijativi u političkom smislu, ali i kada je riječ o konkretnim projektima što se očituje u sudjelovanju brojnih hrvatskih poslovnih ljudi na sutrašnjem gospodarskom forumu. To je logično jer trećina naše ukupne trgovine odnosi se na zemlje koje sudjeluju u inicijativi triju mora. To je jasno označuje koliko su naši partneri važni za jačanje naše suradnje, rekao je premijer Andrej Plenković, koji je ponovno u srijedu ponudio da se ukrajinsko žito izvozi preko hrvatskih luka, nakon što je propao UN-ov sporazum koji je omogućavao da hrana iz Ukrajine stigne na svjetsko tržište.
Plenković ponovno ponudio hrvatske luke za izvoz ukrajinskog žita
Moskva je u srpnju izašla iz sporazuma starog godinu dana kojim su stvoreni koridori za izvoz desetaka milijuna tona žitarica i gnojiva, optužujući zapad da istovremeno opstruira izvoz njezina žita i gnojiva.
Govoreći na summitu Inicijative triju mora u Bukureštu, Plenković je ponovno ponudio hrvatske luke kao alternativu za izvoz ukrajinskog žita.
– Hrvatska sebe vidi kao mediteranska vrata za srednju Europu i zato smo ponudili više mogućnosti u našim lukama, posebno u našoj strteškoj luci Rijeci, rekao je premijer.
Dodao je i da vlada radi na željezničkom povezivanju Rijeke na Jadranskom moru i luke Vukovar na Dunavu.
Dogovor o izvozu ukrajinskog žita preko Crnoga mora smatra se ključnim za rješavanje globalne nesigurnosti hrane i obuzdavanje cijena žitarica. Ukrajina također uvelike ovisi o prihodima od izvoza. Ali Kremlj nije bio zadovoljan načinom na koji se provodio pakt, službeno poznat kao Crnomorska inicijativa za žito.
Moskva želi da se ukinu zapreke za izvoz ruske hrane i gnojiva u zamjenu za daljnju suradnju i traži ublažavanje zapadnih sankcija na plaćanja, logistiku i osiguranje brodova.
Otkako je izašla iz sporazuma, Rusija je pojačala napade bespilotnim letjelicama i projektilima na ukrajinske riječne luke koje su postale alternativa crnomorskoj te na infrastrukturu za skladištenje.
Ukrajina kaže da su u tom procesu također uništeni deseci tisuća tona žitarica.
Proteklih tjedana Kijev je uspješno organizirao prolazak brodova kroz crnomorski koridor, unatoč opasnosti od napada.
Rusija je zaprijetila da će tretirati sve brodove koji pristaju u ukrajinske luke kao potencijalne vojne mete.
Pad bespilotne letjelice razlog za zabrinutost
Okupljenima se videovezom obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Rumunjski predsjednik osvrnuo se na bespilotne letjelice koje su pale na teritorij Rumunjske nedaleko od granice s Ukrajinom.
– Zatražio sam hitnu i profesionalnu istragu o podrijetlu tih dijelova i okolnosti u kojima su dosegnuli rumunjski teritorij. Ako se potvrdi da ti dijelovi pripadaju ruskom dronu, situacija će biti potpuno neprihvatljiva i bit će to ozbiljno ugrožavanje rumunjskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, rekao je Klaus Iohannis, rumunjski predsjednik.
