Sud Bosne i Hercegovine izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Milenkom Živanovićem, nekadašnjim komandantom Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske optuženim za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Srebrenice i Žepe u srpnju 1995. godine, potvrđeno je za Detektor.

Nakon što se optuženi Živanović tri puta nije pojavio u sudnici na izjašnjenju o krivnji, na posljednjem održanom ročištu je Državno tužiteljstvo zatražilo da mu se odredi pritvor i raspiše međunarodna potjernica.

Iako se ovim mjerama usprotivio Živanovićev odvjetnik Petko Pavlović, Državni sud je potom donio rješenje kojim je određen pritvor. Obrana je uložila žalbu na ovo rješenje, ali ona je odbijena kao neosnovana.

Nakon određivanja pritvora, Sud je zatražio i preostalu dokumentaciju potrebnu za raspisivanje međunarodne potjernice, te su iz Tužiteljstva za Detektor potvrdili da je ona i dostavljena početkom srpnja, nakon čega je donesena naredba za raspisivanje međunarodne potjernice za Živanovićem.

Na prethodno zakazanim ročištima za izjašnjenje o krivnji u Sudu BiH su navodili da je sva tri puta došlo do problema pri uručivanju poziva optuženom u Srbiji, gdje je nastanjen, te da Sud nije obaviješten zbog čega, bez obzira na urgencije.

Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2021. godine podiglo optužnicu protiv Živanovića za sudjelovanje u širokom i sistematičnom napadu protiv bošnjačkog civilnog stanovništva zaštićenih zona Srebrenica i Žepa tijekom kojeg su VRS i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske izveli operaciju trajnog i prisilnog premještanja civilnog stanovništva iz tih zona, operaciju hvatanja, zarobljavanja i likvidacije oko 8.000 muškaraca. Optužnicu je kasnije potvrdio Sud BiH.

U optužnici se navodi da je Živanović, kao zapovjednik Drinskog korpusa, vršio planiranje i rukovođenje aktivnostima počinjenih jedinica u njegovoj zoni odgovornosti. Njegov nasljednik na mjestu zapovjednika korpusa, Radislav Krstić je prva osoba koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio zbog genocida, na 35 godina zatvora.

Protiv Živanovića postupak za zločine počinjene u Srebrenici vodi i pravosuđe u Srbiji, a prema optužnici srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine, tereti se da je naredio i sudjelovao u prisilnom preseljenju civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti u srpnju 1995. godine. U postupku koji se vodi u Višem sudu u Beogradu, do sada je saslušano nekoliko svjedoka, a nastavak suđenja je planiran za 22. rujna.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe – na pet doživotnih kazni i 781 godinu zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u srpnju 1995. u Srebrenici, priopćio je BIRN.

Sud Bosne i Hercegovine izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Milenkom Živanovićem, nekadašnjim komandantom Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske optuženim za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Srebrenice i Žepe u srpnju 1995. godine, potvrđeno je za Detektor.

Nakon što se optuženi Živanović tri puta nije pojavio u sudnici na izjašnjenju o krivnji, na posljednjem održanom ročištu je Državno tužiteljstvo zatražilo da mu se odredi pritvor i raspiše međunarodna potjernica.

Iako se ovim mjerama usprotivio Živanovićev odvjetnik Petko Pavlović, Državni sud je potom donio rješenje kojim je određen pritvor. Obrana je uložila žalbu na ovo rješenje, ali ona je odbijena kao neosnovana.

Nakon određivanja pritvora, Sud je zatražio i preostalu dokumentaciju potrebnu za raspisivanje međunarodne potjernice, te su iz Tužiteljstva za Detektor potvrdili da je ona i dostavljena početkom srpnja, nakon čega je donesena naredba za raspisivanje međunarodne potjernice za Živanovićem.

Na prethodno zakazanim ročištima za izjašnjenje o krivnji u Sudu BiH su navodili da je sva tri puta došlo do problema pri uručivanju poziva optuženom u Srbiji, gdje je nastanjen, te da Sud nije obaviješten zbog čega, bez obzira na urgencije.

Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2021. godine podiglo optužnicu protiv Živanovića za sudjelovanje u širokom i sistematičnom napadu protiv bošnjačkog civilnog stanovništva zaštićenih zona Srebrenica i Žepa tijekom kojeg su VRS i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske izveli operaciju trajnog i prisilnog premještanja civilnog stanovništva iz tih zona, operaciju hvatanja, zarobljavanja i likvidacije oko 8.000 muškaraca. Optužnicu je kasnije potvrdio Sud BiH.

U optužnici se navodi da je Živanović, kao zapovjednik Drinskog korpusa, vršio planiranje i rukovođenje aktivnostima počinjenih jedinica u njegovoj zoni odgovornosti. Njegov nasljednik na mjestu zapovjednika korpusa, Radislav Krstić je prva osoba koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio zbog genocida, na 35 godina zatvora.

Protiv Živanovića postupak za zločine počinjene u Srebrenici vodi i pravosuđe u Srbiji, a prema optužnici srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine, tereti se da je naredio i sudjelovao u prisilnom preseljenju civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti u srpnju 1995. godine. U postupku koji se vodi u Višem sudu u Beogradu, do sada je saslušano nekoliko svjedoka, a nastavak suđenja je planiran za 22. rujna.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe – na pet doživotnih kazni i 781 godinu zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u srpnju 1995. u Srebrenici, priopćio je BIRN.