Na tridesetu godišnjicu stradanja Hrvata u srednjobosanskome gradiću Bugojnu, obitelji žrtava i politički predstavnici toga naroda apelirali su u četvrtak da se pronađu ostaci ostalih vojnih i političkih dužnosnika koje su ubili pripadnici mudžahedina iz sastava bošnjačke Armije BiH.

U bošnjačko-hrvatskome ratu u središnjoj Bosni 1993. među najviše stradalima su bili Hrvati u Bugojnu iz kojega je prognano njih gotovo 16.000, 331 je ubijeno, a za tijelima 15 visokih vojnih i političkih dužnosnika se još uvijek traga.

U proteklih nekoliko godina otkrivena su tijela šestorice iz te skupine koji su nakon zarobljavanja u ljeto 1993. bili odvedeni sa stadiona Iskra u logor mudžahedina gdje su mučeni i ubijeni.

Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su na obližnjoj lokaciji Rostovu, no ostalima još uvijek nema nema traga.

Na mjesnome groblju gdje je podignut spomenik hrvatskim žrtvama brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće, među kojima je bio i hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić.

Predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna Dijana Strujić, supruga jednog od nasilno odvedenih logoraša Mihovila Strujića razočarana je što predugo čekaju na istinu i pravdu.

“Predugo vremena čekamo pravdu, pogotovo nakon što smo prije tri godine na Rostovu pronašli tijela četvorice naših nestalih te više nema nimalo dvojbi da su nakon odvođenja ubijeni. Zašto pravosuđe već tri godine ne reagira i pokrene procese jer ima ključni dokaz, tijela ubijenih, nije mi jasno”, rekla je Dijana Strujić.

Njezin suprug bio je dragovoljac Domovinskog rata u Hrvatskoj kao časnik u IV. brigadi Hrvatske vojske, a nakon izbijanja rata u BiH vratio se u HVO u Bugojnu gdje je bio glavni operativac za središnju Bosnu.

Jedan od bivših logoraša Miroslav Zelić izjavio je kako se nakon rata u Bugojno vratilo oko 6000 Hrvata, a da ih danas nema više od 2000 što pripisuje odnosu većinskih bošnjačkih vlasti prema ovome narodu.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović rekao je kako pravosuđe mora rasvijetlili zločinen počinjene nad Hrvatima u Bugojnu i središnjoj Bosni.

“Koliko god pravna država ne funkcionira, to će se morati dogoditi i o zločinima u Bugojnu više se neće moći šutjeti”, rekao je Čović.

Na tridesetu godišnjicu stradanja Hrvata u srednjobosanskome gradiću Bugojnu, obitelji žrtava i politički predstavnici toga naroda apelirali su u četvrtak da se pronađu ostaci ostalih vojnih i političkih dužnosnika koje su ubili pripadnici mudžahedina iz sastava bošnjačke Armije BiH.

U bošnjačko-hrvatskome ratu u središnjoj Bosni 1993. među najviše stradalima su bili Hrvati u Bugojnu iz kojega je prognano njih gotovo 16.000, 331 je ubijeno, a za tijelima 15 visokih vojnih i političkih dužnosnika se još uvijek traga.

U proteklih nekoliko godina otkrivena su tijela šestorice iz te skupine koji su nakon zarobljavanja u ljeto 1993. bili odvedeni sa stadiona Iskra u logor mudžahedina gdje su mučeni i ubijeni.

Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su na obližnjoj lokaciji Rostovu, no ostalima još uvijek nema nema traga.

Na mjesnome groblju gdje je podignut spomenik hrvatskim žrtvama brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće, među kojima je bio i hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić.

Predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna Dijana Strujić, supruga jednog od nasilno odvedenih logoraša Mihovila Strujića razočarana je što predugo čekaju na istinu i pravdu.

“Predugo vremena čekamo pravdu, pogotovo nakon što smo prije tri godine na Rostovu pronašli tijela četvorice naših nestalih te više nema nimalo dvojbi da su nakon odvođenja ubijeni. Zašto pravosuđe već tri godine ne reagira i pokrene procese jer ima ključni dokaz, tijela ubijenih, nije mi jasno”, rekla je Dijana Strujić.

Njezin suprug bio je dragovoljac Domovinskog rata u Hrvatskoj kao časnik u IV. brigadi Hrvatske vojske, a nakon izbijanja rata u BiH vratio se u HVO u Bugojnu gdje je bio glavni operativac za središnju Bosnu.

Jedan od bivših logoraša Miroslav Zelić izjavio je kako se nakon rata u Bugojno vratilo oko 6000 Hrvata, a da ih danas nema više od 2000 što pripisuje odnosu većinskih bošnjačkih vlasti prema ovome narodu.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović rekao je kako pravosuđe mora rasvijetlili zločinen počinjene nad Hrvatima u Bugojnu i središnjoj Bosni.

“Koliko god pravna država ne funkcionira, to će se morati dogoditi i o zločinima u Bugojnu više se neće moći šutjeti”, rekao je Čović.