Mnogi se od nas još uvijek nisu navikli na to da deset jaja u trgovini košta više od tri eura (22 kune). Kako stvari stoje, teško da će se vratiti vremena u kojima je paket jaja koštao svega 1,5 eura. Zbog čega ta namirnica, koja ulazi u kategoriju onih bez kojih se ne može – uz kruh, mlijeko, brašno i ulje – košta kao suho zlato, govori Zvjezdana Blažić, jedna od hrvatskih vodećih poljoprivrednih stručnjaka.
Do eksplozije cijena jaja u Hrvatskoj došlo je u zadnja dva mjeseca 2022., kad su se probili u sam europski vrh. Isto se događalo u drugim zemljama, u kojima je rast u postotku bio još snažniji.
“Belgija, Njemačka i Mađarska bilježile su i veći postotak rasta. Tako visok rast cijena moguće je tumačiti nabavom kukuruza i ostalih žitarica u vrijeme žetve, kada su cijene na našem tržištu bile najviše. Ako su se te cijene ugradile u njihovu kalkulaciju, uz nagli rast troškova grijanja koji nastupa u zimskim mjesecima te neizvjesnost vezanu uz naglo širenje ptičje gripe i dodatne troškove vezane uz zaštitu od zaraze, moguće je da su proizvođači u svoju cijenu ugradili sve navedene rizike”, izjavila je Zvjezdana Blažić za tportal.
Uz to dodaje da ostale zemlje EU-a ulažu znatna sredstva da se pomogne proizvođačima te da se uspore inflatorna kretanja najrazličitijim vrstama subvencija.
Kad se prođe kroz statistiku, vidljivo je koliko je bio snažan cjenovni udar. Prošle 2022., u odnosu na 2021. godinu, prosječno su cijene jaja u veleprodaji rasle ovisno o kategoriji od 37 posto do 56 posto.
Krajem prosinca 2022. prosječne cijene u veleprodaji narasle su od 0,14 eura po komadu do 0,20 eura. Početkom ove godine došlo je do usporavanja rasta cijena jaja. U nekim kategorijama narasle su za 12 posto, ali su u većem broju razreda ostale iste u odnosu na zadnji tjedan prosinca. Bilježi se i pad cijena u razredu S za 12,5 posto. No kada se gleda odnos cijena ove godine u veljači te u istom razdoblju 2022., onda je taj rast cijena zaista ogroman. Tako da je razred S narastao 100 posto, a ostali razredi od 72 do 90 posto!
“Naša proizvodnja jaja trpi iste štete kao i proizvođači u susjednim zemljama zbog visokih cijena energenata i ptičje gripe. No kod naših proizvođača cijene energenata u kalkulaciji su značajno više jer većina naših farmi još nije uspjela osigurati jeftiniju cijenu struje iz obnovljivih izvora energije za grijanje i osvjetljivanje”, kaže Blažić.
Pomoću Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) europski proizvođači već niz godina moderniziraju i opremaju svoje farme dok to u Hrvatskoj nije slučaj.
“Kod nas su sredstva iz programa ruralnog razvoja i sredstva za dobrobit životinja za ovaj sektor vrlo skromna. Uz to, ta sredstva koristimo samo u jednom programskom razdoblju, a primjerice Slovenija u tri programska razdoblja. Tako su druge zemlje povećale svoju produktivnost novim tehnologijama i smanjile troškove po jedinci proizvoda. I oni proizvođači koji imaju ugrađene solarne elektrane nisu u istom sustavu mogućnosti plasiranja viškova struje koji imaju njihovi konkurenti, npr. iz Slovenije. Trebat će još mnogo sredstava uložiti u peradarski sektor da se podigne na nivo proizvodnje EU-a”, ističe Blažić za tportal.
Inače, samodostatnost u proizvodnji jaja najviša nam je od svih stočarskih sektora i veća je od 90 posto, ali to što jaja ne uvozimo trenutno nema prevelikog utjecaja na cijenu.
