Inspekcija u zagrebačkom i splitskom KBC-u utvrdila je da niz liječnika nije bio na radnom mjestu ili pak bez dopuštenja rade i kod privatnika, a ministar zdravstva Vili Beroš u četvrtak je poručio da ne želi zatvarati oči pred neispunjavanjem radnih obaveza u bolnicama.
U Zagrebu je utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa, šest za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, te jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme, navodi se u rezultatima zdravstveno-inspekcijskog nadzora provedenog su u zagrebačkom i splitskom KBC-u. Inspekcija je poslana i u dvije privatne zdravstvene ustanove u Zagrebu i tri u Splitu.
U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka, 18 težih povreda obveza iz radnog odnosa, 15 za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te tri za odsutnost s posla u radno vrijeme.
– To je zaista jedan ružan pokazatelj zlouporabe javnog zdravstvenog sustava. Naravno da nemamo ništa protiv rada zdravstvenih djelatnika u privatnim zdravstvenim ustanovama ako oni to žele, ali je onda potrebno definirati točno radno vrijeme, voditi evidenciju radnog vremena kao što se to radi u drugim europskim državama, putem elektronske evidencije, rekla je Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
Ravnatelj splitske bolnice kaže da još čekaju nalaz inspekcije.
– Kad dobijemo nalaz inspekcije onda će naša pravna služba postupiti prema zakonu, odnosno prema Zakonu o radu i provest će se postupak disciplinske mjere koje moraju bit i sankcije koje su po zakonu određene, istaknuo je Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split.
Aktualni Pravilnik o dopunskom radu liječnika propisuje da dodatno mogu raditi liječnici koji uredno izvršavaju obveze iz radnog odnosa i imaju odobrenje za dopunski rad, a rad bez dopusnice smatra se povredom obveza iz radnog odnosa zbog koje liječniku dvije godine neće biti dopušten dvojni rad.
Beroš ističe da su inspekcijski nadzori utvrdili neopravdane izostanke s radnog mjesta te rad djelatnika iz javnih zdravstvenih ustanova kod privatnika bez odgovarajućih dopusnica.
Stoga su pojedini slučajevi upućeni nadležnim prekršajnim sudovima te su o prekršajima obaviješteni i ravnatelji ustanova radi poduzimanja mjera sukladno Zakonu o radu.
Ministar najavljuje da će se i nadalje provoditi sustavni nadzori te poduzimati konkretni koraci u smjeru postizanja bolje organizacije svih dijelova zdravstvenog sustava i preduvjeta za provedbu reformskih mjera.
O radu u privatnom ili javnom sustavu zdravstva samostalno odlučuje svaki djelatnik. No, moraju se jasno znati granice gdje završava jedno, a počinje drugo. Zakonske promjene koje su u tijeku upravo su usmjerene na uređenje i tog područja, poručuju iz Ministarstva.
Uvažavaju, kažu, prijedloge Hrvatske liječničke komore koja se zalaže za zadržavanje dopunskog rada liječnika te naglašavaju da im nije cilj dopunski rad zabraniti nego dodatno urediti.
Zdravstveni djelatnik koji je zaposlen u javnom sustavu moći će, kao i do sada, raditi u slobodno vrijeme u privatnoj ustanovi uz odobrenje ravnatelja ustanove u kojoj je zaposlen, ali i uz preduvjet ispunjavanja radnih obveza prema pacijentima u javnoj zdravstvenoj ustanovi.
To pitanje bit će i dodatno regulirano revidiranjem Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca.
