Dok obilježavamo Svjetski dan braka, podaci Eurostata pokazuju da je u Hrvatskoj sve manje sklopljenih brakova i razvoda, raste broj djece rođene izvan braka, kao i prosječna starost pri sklapanju prvog braka, dok se povećava broj građanskih, a smanjuje broj vjerskih brakova.
Radi se o trendovima na razini Europske unije koji se preslikavaju i na Hrvatsku, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić.
U 10 godina 10 posto manje brakova
U Hrvatskoj su 2021. sklopljena 18.203 braka, dok je prije pet ili deset godina njihov broj bio 10 posto veći. Statistika bilježi da su 2012. sklopljena 20.323 braka, a 2017. njih 20.310.
Promatrajući dulje vremensko razdoblje, primjetan je silazni trend sklapanja brakova, pri čemu ih je najmanje, 15.196, zabilježeno u vrijeme pandemije COVID-a 2020. godine.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Primjerice, 1989. je prosječna starost nevjeste iznosila 23 godine, a ženika 27 godina, dok su u 2021. mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine.
S vremenom pada broj vjerskih, dok raste broj građanskih brakova, a izvan brakova rađa se gotovo četvrtina djece.
Građanski brak sklopilo 52 posto parova
Tijekom 2021. građanski brak sklopilo je 52 posto parova, a vjerski 48 posto, dok je, primjerice, 2012. bilo 58 posto vjerskih i 42 posto građanskih brakova.
Izvan braka u Hrvatskoj je rođeno 8598 djece, odnosno 24 posto od ukupno živorođene djece. Podaci Eurostata pokazuju da je, primjerice, u Francuskoj broj djece rođene izvan braka znatno veći i iznosi 62 posto, u Norveškoj 59 posto, Portugalu 58 i Sloveniji 57 posto.
U 2021. bilo je 5100 pravomoćno razvedenih brakova, što je znatno manje nego prijašnjih godina. Tako 2016. statistika bilježi 7036 pravomoćno raskinutih brakova.
Rogić-Hadžalić kaže da se broj razvedenih brakova smanjuje iz godine u godinu. Prosječno trajanje razvedenih brakova je 15 godina.
Neka demografska istraživanja stručnjaka Katedre za demografiju povezuju rizik za razvod s trajanjem braka, pa je tako analiza 25-godišnjeg razdoblja pokazala da se najveći rizik za razvod bilježi tijekom četvrte i pete godine braka, a za parove koji prođu petu godišnjicu braka rizik se s vremenom smanjuje.
Manje rođenih smanjuje broj osoba u dobi za ženidbu i udaju
Demograf Anđelko Akrap u komentaru za Hinu kaže kako je kod pitanja manjeg broja sklopljenih i razvedenih brakova ključan dobni sastav stanovništva.
Objasnio je da se zbog dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih smanjuje broj osoba koje ulaze u dob za ženidbu i udaju, a s tim je povezan i značajan broj iseljenih od 2008., što se naročito pojačava od 2013.
Također, mladi ljudi odgađaju ulazak ili ne ulaze u brak zbog ekonomskih razloga, primjerice nemogućnosti da dođu do stana i u Hrvatskoj dosta izraženog rada na određeno vrijeme.
Zbog manjeg broja sklopljenih brakova ima i manje razvedenih, a pokazalo se da se u gospodarski neizvjesnim vremenima brakovi manje raskidaju.
S brojem djece u braku smanjuje se mogućnost razvoda. Nestabilni brakovi s djecom obično se raskidaju nakon što djeca uđu u dob iznad 14 godina.
Brak se često sklapa nakon rođenja prvog djeteta
Akrap također kaže da se povećava broj djece rođene u nevjenčanim brakovima, a često se sklapanje braka dogodi nakon rođenja prvog djeteta.
To je slučaj i sa sklapanjem crkvenih brakova, što se obavi nakon rođenja prvog djeteta. Tako krštenje djeteta često puta rezultira i vjenčanjem roditelja.
No, bez obzira na to broj crkveno registriranih brakova se smanjuje, a Akrap kaže da se u crkvi brakovi sklapaju nakon što mladenci odslušaju tečaj za ulazak u brak, pa i to može, osim sekularizacije, utjecati na njihov manji broj.
Ulazak u brak u starijoj dobi normalna je općerazvojna pojava. U skandinavskim zemljama, iako se u prosjeku ulazi u brak iznad 30 godina, kraće je vrijeme između sukcesivnih trudnoća. Naime, tako su žene manje izvan tržišta rada, a mogu imati željeni broj djece.
Pokazalo se da određene dobrobiti koje donose registrirani brakovi mogu pridonijeti povećanju njihova broja.
Hrvatsko društvo još uvijek ima, u pozitivnom smislu, dosta tradicionalan pristup braku i obitelji, ali se situacija ipak postupno mijenja, ocjenjuje demograf.
