Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) donio je odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banke a.d. Beograd, priopćeno je iz NBS-a.
Kako je istaknuto u priopćenju za javnost, Agenciju za osiguranje depozita sud će imenovati za stečajnog upravitelja.
Prema NBS-u, izvršni odbor je zaključio da su oduzimanju dozvole prethodile kontrolne aktivnosti usmjerene na povećanje razine likvidnosti banke, prenose srbijanski mediji.
“Utvrđeno je da se u prethodnom razdoblju financijsko stanje banke značajno pogoršalo, te da postoji mogućnost dodatnog pogoršanja financijskog stanja ili likvidnosti banke, te su s tim u vezi ugroženi interesi deponenata banke”, objašnjava se u priopćenju NBS-a.
Imajući u vidu da su ispunjeni uvjeti za oduzimanje dozvole za rad banci, NBS navodi da je, u skladu sa Zakonom o bankama, donijela navedenu odluku radi zaštite interesa deponenata i očuvanja stabilnosti financijskog sustava.
Agencija za osiguranje depozita omogućit će isplatu osiguranih iznosa i raspolaganje sredstvima deponentima u skladu sa Zakonom o osiguranju depozita u roku od sedam radnih dana, navodi se u priopćenju za javnost.
Prema podacima NBS-a, Alta banka je blokirana od 30. listopada ove godine.
Srpski mediji ističu da je Alta banka posljednjih godina bila zadužena za sve najveće financijske transakcije u zemlji.
Prvi postizborni tjedan u Srbiji prate brojne napetosti, a jedno od ključnih pitanja je i budući odnos medija na kojima je nositelj poražene izborne liste i donedavni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić gradio svoju dugogodišnju vladavinu.
Studentski pokret zatražio je ovaj tjedan bržu tranziciju vlasti i ostavke čelnika u policiji, obavještajnim službama, pravosuđu, prorežimskim medijima te hitan popis zatečenog stanja i spriječavanje uništavanja dokumentacije u javnim institucijama i poduzećima, što Vučić naziva “revolucionarnim terorom”.
Prve promjene postale su očite na javnim servisima – uslijedio je val ostavki i smjena u upravi i uredništvu Radio-televizije Vojvodine (RTV) i Radio-televizije Srbije (RTS), uz isprike gledateljima “za sve izostavljeno u prethodnom razdoblju”.
“Ovo su prvi koraci k, nadamo se, ozdravljenju RTS-a… Predstoji nam rad na programskim sadržajima, a sve u javnom interesu. Želimo vratiti vaše povjerenje”, poručio je novi urednički kolegij informative RTS-a u priopćenju pročitanom u udarnom večernjem dnevniku u četvrtak.
Prethodno su ostavke podnijeli glavni urednik i dio uredništva u RTV-u, uslijedila je i ostavka direktorice RTS-a, te smjene urednice informativnog programa i unutar pojedinih redakcija na čiji su rad i političku pristarnost prema Vučiću i SNS-u godinama ukazivali civilno društvo, oporba i studentski pokret.
Tijekom skoro dvogodišnjih prosvjeda studentski pokret skoro da nije bio objektivno vidljiv u programima RTS-a, RTV-a, ali i brojnih provladnih kabelskih i televizija s nacionalnim opsegom.
U petak je ostavku podnio i direktor RTV-a Goran Karadžić, a Željko Mitrović, vlasnik komercijalne TV Pink, koja ima medijsku mrežu i u regiji, najavio je otkaze za oko tisuću djelatnika.
Teoretičarka medija i profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) Ana Martinoli u autorskom tekstu za tjednik Radar otvorila je pitanje što će se dogaditi s političarem čija je moć počivala na medijskoj dominaciji kada mu televizije prestanu poticati središnje mjesto u javnom životu.
“Bilo bi preuranjeno zaključiti da se Vučićeva medijska mreža već raspada. Jedna isprika ne mijenja sustav, a izborni poraz ne briše vlasničke, financijske i političke veze koje su duže od desetljeća određivale programe velikog broja medija”, konstatira Martinoli.
Pitanje je i hoće li sad vlasnici i urednici tih medija “ostati odani čovjeku koji više nema izvjesnost institucionalne moći” ili će se pokušati prilagoditi novim okolnostima, nudeći se kao profesionalno neovisni ili će nastaviti funkcionirati kao medijska mreža sada najvećeg oporbenog bloka.
Vučiću zasad najodanije medijsko uporište ostaju TV Informer i istoimeni tabloid koji ga, poslije otvorene i navijačke podrške u kampanji, i dalje nazivaju “predsjednikom”, ali i “liderom oporbe”.
Konstatirajući da su Vučiću i poslije poraza mediji itekako potrebni da “ostane prisutan, zadrži pristaše, ponudi svoju verziju događaja i sačuva prostor za politički povratak”, Martinoli kaže kako mu za to “nije neophodno da kontrolira sve televizije” i da je “dovoljno da u dijelu medijskog prostora njegovo tumačenje i dalje bude jedino koje se ozbiljno računa”.
Ana Martinoli sugerira kako je sada važnije koliko medija će i dalje prihvatati Vučićevu procjenu “što zaslužuje pažnju građana, a što bi trebalo biti u funkciji javnog interesa” i da će odnos nove vlasti prema tom nasljeđu, kao i reagiranja unutar redakcija, “reći mnogo toga o Srbiji poslije izbora”.
