U prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru danas je održana naučno-stručna radionica posvećena šipku, njegovom uzgoju, proizvodnji i mogućnostima boljeg iskorištavanja.
Direktor FAZ-a Marko Ivanković kazao je kako je cilj ovog događaja potaknuti proizvodnju šipka u Hercegovini, odnosno povećati površine pod šipkom koje, kako je istakao, trenutno iznose ispod 50 hektara.
Stojimo na tim hektarima već godinama i to nije zadovoljavajuće. Ne znamo stvarne razloge zašto je to tako, ali po našem mišljenju trebalo bi napraviti jednu dobru promociju šipka, odnosno valorizirati šipak sa njegove nutritivne vrijednosti, jer je to zaista vitaminska bomba, kao i s aspekta čuvanja, jer šipak možete čuvati u slami otprilike 3-4 mjeseca. To znači da bi smo ga mogli koristiti u ovim zimskim mjesecima, kada je najpotrebni vitamin C, u svim našim hotelima, restoranima i kafićima – ocijenio je Ivanković.
Naglasio je kako šipak nije dovoljno valoriziran ni sa nutritivne niti sa ekonomske strane te da dosadašnji pokušaji povećanja njegove proizvodnje nisu uspjeli.
Moramo zajedno sa proizvođačima i naučno-stručnom zajednicama vidjeti o čemu se radi i kako nastupiti na tržištu, da ovo sve skupa pomaknemo, odnosno, da imamo veću proizvodnju ovih sorti koje su na sortnoj listi. Naravno, ako povećamo proizvodnju, moramo povećati i potrošnju i to je naš cilj – poručio je direktor FAZ-a.
U sklopu radionice održano je više stručnih izlaganja o različitim aspektima proizvodnje i iskorištavanja navedene mediteranske voćne kulture.
O proizvodnji šipka u 2026. godini govorila je Aida Kohnić, koja je predstavila osvrt na ovogodišnju proizvodnju i aktuelna pitanja u ovoj oblasti.
Kohnić je istakla se zbog suše ove godine šipak svrstao u još jednog gubitnika te da su njegovi ovogodišnji prinosi prepolovljeni.
Mišljenja je kako će se u budućnosti puno više morati razmišljati o navodnjavanju, jer suše se više ne javljaju samo u julu i augustu, već i mnogo ranije, u aprilu, maju i junu.
Istakla je kako je istinsko blago Hercegovine divlji šipak ljutunac, ali da, nažalost, nema mnogo njegovih plantaža i plantažne proizvodnje.
Definitivno bi trebalo poraditi na odabiru najboljih reznica iz najboljih divljih šipaka sa terena tako da u budućnosti imamo certificirani sadni materijal divljeg šipka – poručila je Kohnić.
Nakon stručnih izlaganja održana je diskusija tokom koje su učesnici imali priliku razmijeniti mišljenja i iskustva te razgovarati o mogućnostima unapređenja uzgoja i proizvodnje šipka.
