Radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u djelatnosti nespecijalizirane trgovine na veliko, ostvario je neto primanje od čak 186.673 KM za samo jedan mjesec.
Tko je primio najveća pojedinačna primanja u Srpskoj?
Poređenja radi, prosječna neto plaća u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.727 KM, što znači da je navedeno primanje bilo veće od 108 prosječnih mjesečnih plaća.
Na drugom mjestu liste najviših pojedinačnih primanja nalazi se također radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u istoj djelatnosti, čije je primanje iznosilo 94.645 KM.
Treće mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke, zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja, sa primanjem od 90.615 KM.
Među deset najviših pojedinačnih primanja nalaze se još dva radnika iz Banjaluke. Jedan je zaposlen u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup ostalih mašina, opreme i materijalnih dobara, sa primanjem od 90.248 KM, dok je drugi zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, sa primanjem od 86.884 KM.
Šesto mjesto na listi zauzeo je radnik iz Novog Sarajeva, zaposlen u ostalim informacijskim uslužnim djelatnostima, čije je primanje iznosilo 86.064 KM. Na sedmom mjestu je radnik iz Banjaluke, zaposlen u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, sa primanjem od 85.153 KM.
Osmo mjesto pripalo je radniku iz Doboja, zaposlenom u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, koji je ostvario primanje od 83.158 KM.
Na devetom mjestu nalazi se radnik čija je osovna iskaznica izdana u Gornjem Vakufu, a koji je zaposlen u firmi na području Republike Srpske. Riječ je o djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, u kojoj mu je isplaćeno 78.745 KM.
Listu deset najviših pojedinačnih primanja zaključuje radnik iz Banjaluke, zaposlen u ostalim telekomunikacijskim djelatnostima, sa primanjem od 67.136 KM.
Stanić: Ovako visoka primanja nisu rezultat redovnog rada
Ekonomista Milenko Stanić kazao je za “Nezavisne novine” da se tako visok nivo primanja može opravdati jedino u slučaju velikih znastvenih ili tehnoloških otkrića.
“Mi takva otkrića nemamo, niti su registrirana, niti zaštićena”, kazao je Stanić.
On je pojasnio da ovako visoka primanja mogu biti rezultat izvlačenja novca po osnovu dobiti, o čemu se često govori u javnosti. Kako je naveo, niska stopa poreza na dobit od 10 posto pojedinim poslodavcima omogućava da novac isplaćuju kroz dobit i dividende, umjesto kroz redovne plaće, na koje se plaćaju porezi i doprinosi koji ukupno iznose oko 38 posto.
Dividende i poslovni aranžmani kao mogući razlozi
“Ovo je vjerojatno splet više faktora. Na jednoj strani pretpostavljam da se radi o isplatama po osnovu dividende, dok je na drugoj strani vjerojatno riječ o manjim organizacijama i poduzećima koja su došla do određenih poslovnih aranžmana. Takvi poslovi često mogu biti povezani sa državnim organizacijama i institucijama, ali i sa poslovima koji se nalaze u sivoj zoni, gdje se za manje vrijedne poslove ostvaruju veće naknade”, rekao je Stanić.
Istakao je da je u ovakve slučajeve vjerojatno uključeno više faktora te da se takva primanja ne mogu ostvariti redovnim radom i poslovanjem.
“Takvi iznosi mogu se ostvariti možda u određenim specifičnim industrijama, poput kladioničarske, ali u normalnom poslovanju nisu realni”, naveo je Stanić.
Kako je dodao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za domaće uvjete, posebno ukoliko je riječ o redovnim mjesečnim plaćama koje se ponavljaju.
Tako visoke isplate plaća sigurno nisu povezane samo s radom i rezultatima rada u tim poduzećima”, zaključio je Stanić, pišu Nezavisne.
