Lisičja trakavica, parazit koji može izazvati tešku i potencijalno smrtonosnu bolest jetre, prisutna je i u Europi. Stručnjaci upozoravaju da zanemarene zarazne bolesti mogu otkriti slabosti zdravstvenih sustava i pomoći u ranom prepoznavanju prijetnji koje bi mogle prerasti u novu pandemiju.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) razvija sustav ranog upozoravanja na moguće pandemije, a važnu ulogu u njemu imaju takozvane zanemarene tropske bolesti, kojih je trenutačno 21 na WHO-ovu popisu.
Među njima je i ehinokokoza, bolest koju može izazvati lisičja trakavica, parazit dug svega dva do šest milimetara. Odrasli paraziti žive u crijevima lisica, a povremeno i pasa i mačaka. Njihova jajašca mogu dospjeti u okoliš i zaraziti čovjeka.
Infekcija je rijetka, ali može izazvati alveolarnu ehinokokozu, ozbiljnu bolest koja prvenstveno zahvaća jetru i može biti opasna za život.
Parazit prisutan i u Njemačkoj
Prema podacima njemačkog Instituta Robert Koch, tijekom 2024. godine zabilježene su 52 infekcije, dok se prethodnih godina broj slučajeva uglavnom kretao između 40 i 45 godišnje.
Najviše slučajeva zabilježeno je u Bavarskoj i Baden-Württembergu, gdje je, ovisno o području, između 33 i 50 posto lisica zaraženo tim parazitom.
No stručnjaci ističu da sama lisičja trakavica nije prijetnja novom pandemijom.
“Zanemarene tropske bolesti pojavljuju se u područjima u kojima zdravstveni sustav ne postoji ili je vrlo slabo razvijen”, objašnjava za Euronews Carsten Köhler, stručnjak za tropsku medicinu sa Sveučilišta u Tübingenu.
Takve bolesti mogu poslužiti kao pokazatelj nedostatka zdravstvene skrbi, epidemiološkog nadzora i pouzdanih podataka. Upravo u takvim okolnostima nove zarazne bolesti mogu dugo ostati neotkrivene.
Kako otkriti sljedeću pandemiju?
Köhler upozorava da lokalni zdravstveni radnici imaju ključnu ulogu u prepoznavanju novih prijetnji.
Čak i kada prate bolesti koje nemaju pandemijski potencijal, mogu primijetiti neuobičajene pojave, poput iznenadnog porasta smrtnosti u nekoj zajednici, te o tome obavijestiti nadležne službe.
Kao primjer važnosti pouzdanih podataka navodi epidemiju ebole u Demokratskoj Republici Kongu, tijekom koje se pokazalo da su dostupne epidemiološke informacije bile zastarjele.
Dodatni problem predstavljaju smanjenja američke financijske pomoći zdravstvenim programima, zbog kojih su u pojedinim afričkim državama oslabljene mreže lokalnih zdravstvenih radnika.
WHO upozorava na “bolest X”
Stručnjaci naglašavaju da zanemarene tropske bolesti same po sebi uglavnom nemaju pandemijski potencijal, ali mogu pomoći u otkrivanju slabosti sustava koji bi trebali spriječiti širenje novih zaraza.
WHO koristi naziv “bolest X” za zasad nepoznatu bolest koja bi u budućnosti mogla izazvati ozbiljnu međunarodnu epidemiju ili pandemiju.
“Trebamo se pripremiti za sljedeću pandemiju, koju WHO naziva bolešću X, što god ona bila”, upozorava Köhler.
Ističe da priprema ne podrazumijeva samo razvoj cjepiva i lijekova, nego i jačanje laboratorija, zdravstvenih službi, prikupljanja podataka te međunarodne suradnje.
“Važno je već sada uspostaviti sustav koji omogućuje vrlo brzo djelovanje kada se bolest X pojavi. Za to nam je potrebna mreža suradnje. Zdravlje ne poznaje granice, a ne poznaju ih ni uzročnici bolesti”, zaključuje Köhler, prenosi N1.
