U Austriji su mirovine općenito više nego u Njemačkoj. Koji čimbenici tome pridonose i je li moguće usporediti ta dva mirovinska sustava?
U prosjeku, mirovine su u Austriji znatno više nego u Njemačkoj. Ta činjenica često potiče pitanja – uključujući ona u političkim krugovima – o tome što bi trebalo promijeniti kako bi i umirovljenici u Njemačkoj mogli primati veće iznose. Zašto njemački susjedi uživaju veću financijsku sigurnost u mirovini?
Prosječna mirovina u Austriji
Mirovine u Austriji i dalje su znatno iznad razine zabilježene u Njemačkoj. Prema podacima Austrijskog fonda za mirovinsko osiguranje, prosječna starosna mirovina u 2025. godini iznosila je 2.434,77 eura mjesečno za muškarce i 1.705,26 eura za žene, pišu njemački mediji. Za usporedbu, prema najnovijim dostupnim podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja (DRV), prosječna mjesečna isplata mirovine za osigurane umirovljenike u Njemačkoj na dan 1. srpnja 2025. iznosila je 1.208 eura – 1.390 eura za muškarce i 1.016 eura za žene.
Kako je najavio austrijski parlament, mirovine u Austriji dodatno će rasti 2027. godine. Nakon povećanja od 2,7 posto u 2026. godini za ukupne mirovinske prihode do 2.500 eura, mirovine će se 2027. godine povećati za 2,95 posto za ukupne mirovinske prihode do 6.930 eura, piše Fenix-magazin.
Za mirovinske prihode iznad tog praga, povećanje je ograničeno na 204,44 eura. Referentne stope za dopunske mirovinske dodatke (nadopune za osiguranje egzistencijalnog minimuma) porast će za 3,3 posto. Parlamentarne rasprave o tim usklađivanjima mirovina zaključene su u srpnju 2026. godine.
Mirovine u Austriji u usporedbi s onima u Njemačkoj: zašto je razlika toliko velika?
Ključna razlika leži u strukturi sustava mirovinske sigurnosti. Prema navodima Njemačkog mirovinskog osiguranja (DRV), austrijski obvezni mirovinski sustav obuhvaća gotovo sve zaposlene osobe, uz usporedive uvjete plaćanja doprinosa i ostvarivanja prava. U Njemačkoj, nasuprot tome, postoje odvojeni mirovinski sustavi za različite profesionalne skupine. Primjerice, većina samozaposlenih osoba nije podložna obveznom sudjelovanju u zakonskom mirovinskom osiguranju, dok su državni službenici obuhvaćeni zasebnim mirovinskim sustavom državnih službenika.
Nadalje, Austrija naplaćuje veće mirovinske doprinose: prema Austrijskom fondu za mirovinsko osiguranje, radnici i poslodavci u Austriji zajedno doprinose 22,8 posto mjesečnog bruto dohotka za mirovine, u usporedbi s 18,6 posto u Njemačkoj.
Jesu li austrijske mirovine samo prividno više od onih u Njemačkoj?
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća Austrija je više puta reformirala svoj mirovinski sustav. Iako su te reforme uvele velikodušnije mirovinske odredbe, uključivale su i povećanje dobi za odlazak u mirovinu.
Za muškarce je standardna dob za odlazak u mirovinu već 65 godina. Od 2024. godine, dob za odlazak u mirovinu za žene također se postupno povećava sa 60 na 65 godina. Prema web stranici Austrijskog mirovinskog fonda, to znači da će za mlađe generacije žena standardna dob za odlazak u mirovinu također biti 65 godina.
Osim toga, minimalno razdoblje uplaćivanja doprinosa potrebno za ostvarivanje prava na mirovinu znatno je dulje u Austriji – 15 godina – u usporedbi sa samo pet godina u Njemačkoj.
Prema njemačkom mirovinskom osiguranju, ovaj faktor također statistički snižava prosječnu razinu mirovine u Njemačkoj; osobe koje su uplaćivale doprinose samo deset godina, na primjer, smanjuju ukupnu prosječnu razinu mirovine, pišu njemački mediji.
U Austriji, nasuprot tome, takva osoba uopće ne bi primala mirovinu. Nadalje, za razliku od Njemačke, mirovine u Austriji u potpunosti podliježu oporezivanju. Osim toga, prilagodbe – i bonusi i odbici – su u Njemačkoj velikodušnije.
Mirovine: Može li Njemačka nešto naučiti od Austrije?
Stručnjaci ističu da su izravne usporedbe između Njemačke i Austrije teške. U Austriji, kako pokazuju podaci austrijskog Ministarstva socijalnih poslova, mnogi umirovljenici većinu svojih mirovinskih prihoda primaju iz državnog mirovinskog sustava.
U Njemačkoj, nasuprot tome, profesionalni i privatni mirovinski sustavi igraju značajniju ulogu. Štoviše, dvije se zemlje razlikuju u pogledu poreznog zakonodavstva, individualnih povijesti osiguranja i metoda statističkog evidentiranja.
Rasprava o tome bi li austrijski mirovinski sustav trebao poslužiti kao model za reforme u Njemačkoj nastavlja se i u 2026. godini. Zagovornici ukazuju na Austriju, u kojoj su državni službenici, samozaposlene osobe i radnici znatno sveobuhvatnije uključeni u jedinstven, cjelovit sustav.
Kritičari, međutim, tvrde da se austrijski model ne može tek tako primijeniti na Njemačku, budući da su se ta dva sustava tijekom povijesti razvijala na različite načine.
