U Srbiji su u nedjelju od sedam sati otvorena birališta za prijevremene parlamentarne izbore koji bi, u jeku dvogodišnje političke i društvene krize, u utrci između vladajućeg SNS-a Aleksandra Vučića i studentskog pokreta mogli odrediti buduće mjesto zemlje na političkoj karti regije i Europe.
Izbori su raspisani u ozračju duboke podijeljenosti društva, a istraživanja javnog mnjenja i dosad ispoljena energija opredijeljenih birača ukazuju na to da će najveći izazov listi vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), koju nosi donedavni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, biti Studentska lista-Studenti pobjeđuju i njezinih 250 kandidata među kojima su sveučilišni profesori, znastvenici, liječnici, akademici, ekonomisti, pravnici, glumci i druge ugledne javne ličnosti.
Raspisivanje izbora uslijedilo je nakon pritiska javnosti i višemjesečnih protuvladnih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na tek renoviranom željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog 2024. godine.
Prosvjede su, višemjesečnm blokadama fakulteta, predvodili studenti pridobijajući veliku potporu šire javnosti, a prosvjednici glavnog krivca za novosadsku tragediju vide u sadašnjoj vlasti, njezinim koruptivnim poslovima, uzurpiranju institucija i narušavanju temeljnih demokratskih standarda u zemlji.
U Srbiji od četvrtka u ponoć traje izborna šutnja, a u utrci je 18 lista.
Na završnom predizbornom skupu podrške listi studentskog pokreta u četvrtak navečer u središtu Beograda okupilo se oko 150.000 ljudi, procijenila je organizacija Arhiv javnih skupova, dok srbijanski MUP, za razliku od prethodnih masovnih okupljanja, nije objavio svoju procjenu broja sudionika.
Vučić je ranije istog dana održao polusatni završni skup u novobeogradskoj sportskoj dvorani i svojim pristašama poručio da pobijede “uvjerljivije neko ikad dosad”.
Završnicu kampanje pratila je skoro referendumska atmosfera, a posljednja ispitivanja javnog mnišljenja ukazuju da bi razlika između lista SNS i studentskog pokreta mogla biti vrlo tijesna.
U oporbenom korpusu se priželjkuje “mađarski scenarij” u kojem je Tisza Petera Magyara, osvojivši uvjerljivu većinu glasova, okončala dugogodišnju vladavinu Fidesza i svrgnula Viktora Orbana s vlasti.
Političke okolnosti prije izbora u Mađarskoj i Srbiji jesu usporedive, ali Vučić je – podnoseći ostavku 27. rujna, skratio drugi predsjednički mandat nakon kojeg se više ne može kandidirati za predsjednika države – istaknuo ambiciju da napravi političku rošadu i po drugi put postane predsjednik vlade.
Preduvjet za taj scenarij i mandat za sastav vlade je uvjerljiva pobjeda SNS-a.
Izbori 25. listopada su 15. po redu od uvođenja višestranačkog sustava u Srbiji, a 11. prijevremeni.
U utrci za 250 zastupničkih mandata je 18 lista sa ukupno 2.418 kandidata, devet lista kandidirale su manjinske nacionalne zajednice, ali ne i hrvatska koja neće imati svog kandidata.
Pravo glasa ima ukupno 6.450.523 birača, glasat će se na 8392 biračka mjesta, od kojih su 93 u inozemstvu, gdje je u 37 država prijavljeno ukupno 102.147 birača, ali će svi glasači izići na birališta po lokalnom vremenu u Srbiji, pa će se u nekim državama, poput SAD-a i Australije glasati i tijekom noći.
Sva birališta otvorena su u sedam sati, a zatvaraju u 20 sati, do kada traje i izborna šutnja. Prvi preliminarni rezultati očekuju se u nedjelju do 22 sata.
Izbore u Srbiji pratit će 16.271 predstavnik promatrača iz 26 domaćih i 57 inozemnih organizacija i udruga.
