Najčešći razlog zašto se građani Bosne i Hercegovine vraćaju s granica Europske unije nije nevažeća putovnica, već činjenica da putnik ne može uvjerljivo objasniti zašto putuje. U posljednje vrijeme veliki broj vraćanja s granice odnosi se i na dopušteno razdoblje boravka u EU.
Izvješće Europske komisije o mehanizmu suspenzije viza, koje je objavljeno u prosincu 2025., i izvješće Eurostata iz svibnja ove godine pokazuju porast broja odbijanja ulaska u EU za građane BiH u posljednje tri godine.
U 2023. godini građanima BiH odbijen je ulazak 4.010 puta, a u 2024. godini naši građani vraćeni su 5.070 puta, što je povećanje od 26 posto. U 2025. godini taj je broj devet posto manji, a vraćeno je ukupno 4.625 građana BiH, ali to je i dalje veći broj vraćenih građana nego u 2023. godini.
Najviše građana BiH vraća Hrvatska (gotovo devet od 10), a slijede Njemačka, Slovenija, Italija i Mađarska, piše Klix.ba.Najčešći razlozi vraćanja građana BiH su: neopravdana svrha i uvjeti boravka, prekoračenje pravila od 90 dana u 180 dana u EU, unos u SIS, nevažeća putna isprava i nedovoljan iznos novca potreban za ulazak u određenu zemlju, .
Neopravdana svrha i uvjeti boravka odnose se upravo na nepouzdana objašnjenja putnika o razlozima boravka u Europskoj uniji, s obzirom na to da veliki broj ljudi pokušava raditi “ilegalno” u zemljama EU, ali bez podnošenja zahtjeva za radnu vizu.
Jedan takav slučaj nedavno se dogodio državljaninu BiH iz Sarajeva, koji je graničarima rekao da ide posjetiti prijatelja, ali su među njegovim stvarima pronašli radnu odjeću.
Putnici se često spotiču i o pravilo 90/180 uvedeno u EU, koje definira da stranci smiju boraviti u EU 90 dana u razdoblju od 180 dana.
Žigovi u putovnicama ukinuti su uvođenjem EES sustava, pa se kršenja ovog pravila otkrivaju vrlo jednostavno, odnosno automatski.
Kada je riječ o BiH, najveći je problem s prijevoznicima, s obzirom na to da se prijevoz kroz EU obračunava isto kao i boravak.
Koliko novca trebate imati sa sobom
Na razini Europske unije ne postoji zajednički iznos novca koji putnik mora imati po danu boravka, već se propisi razlikuju od zemlje do zemlje.
Tako je za ulazak u Hrvatsku potrebno imati 70 eura dnevno ili 30 eura dnevno uz ovjereno jamstveno pismo iz Hrvatske, turističku rezervaciju ili sličan dokument. Za Sloveniju je također potrebno 70 eura dnevno i 35 eura za maloljetnike s roditeljima.
Njemačka zahtijeva da sa sobom imate 45 eura dnevno, a Austrija nema fiksni iznos, već ga procjenjuje od slučaja do slučaja. Mađarska zahtijeva 40 eura.
Talijani zahtijevaju fiksni iznos od 270 eura za boravak od jednog do pet dana, a Španjolska čak 122 eura dnevno, ali s minimalnim iznosom od 1.098 eura koji putnik mora imati sa sobom bez obzira na to koliko je kratak boravak. U Francuskoj morate imati 120 eura dnevno ako nemate dokaz o smještaju, a ako ste rezervirali smještaj, dužni ste imati samo 32,50 eura dnevno.
Zanimljivo je da Latvija zahtijeva prilično nizak iznos, samo 14 eura dnevno, ali ako planirate ostati dulje od mjesec dana, morate imati 700 eura.
Na što biste trebali posebno paziti jest da pri ulasku u bilo koju zemlju EU ne smijete imati više od 10.000 eura gotovine sa sobom, osim ako to niste unaprijed prijavili carini.
Što ponijeti na granični prijelaz EU
Prema Zakonu o schengenskim granicama, potrebno je sa sobom nositi nekoliko dokumenata.
Prije svega, potrebna je važeća putovnica koja mora isteći najmanje tri mjeseca nakon planiranog odlaska iz schengenskog prostora i mora biti izdana u posljednjih deset godina. Potrebna je i povratna karta.
Zatim vam je potreban dokaz o smještaju ili pozivno pismo nekoga iz zemlje EU. Ako idete na studij, morate imati dokaz o upisu na sveučilište.
Što se tiče novca, iznos možete dokazati gotovinom, platnom karticom ili putničkim čekovima.
Osim toga, vaši odgovori na pitanja graničara moraju se podudarati s dokazima koje nosite sa sobom.
Zabrana ulaska u zemlje EU
Samo vraćanje s granice obično ne znači zabranu ulaska u EU, ali svako vraćanje s granice ostaje zabilježeno u graničnom sustavu Unije.
Zabrana dolazi tek nakon što ste uhvaćeni u ilegalnom boravku unutar EU.
U osnovi, kada primite odluku o odbijanju ulaska, vraćaju vas na prvi let i to obično nije zabrana, te možete ponovno putovati čim ispunite uvjete.
Međutim, postoji iznimka: ako imate krivotvorene dokumente, Njemačka će vam također izdati zabranu ulaska.
