Istraživanje američkog centra Pew: Većina zemalja uključenih u istraživanje pokazuje generacijski jaz po pitanju je li vjera u Boga nužna da bismo bili moralni i gajili dobre vrijednosti
Istraživanje američkog Istraživačkog centra Pew o ljudima koji vjeruju u Boga pozicioniralo je Bosnu i Hercegovinu na treće mjesto ljestvice u Europi, a kada se pak ti podaci dodatno upare s odgovorima o moralnosti i činjenju dobrih djela, dobivaju se vrlo zanimljivi rezultati da veliki broj vjernika to vidi kao međusobno povezane stvari, piše Večernji list BiH.
Na prvome mjestu je Gruzija s 99% vjernika koji kažu da vjeruju u postojanje Boga, a drugo mjesto dijele stanovnici Armenije, Moldavije i Rumunjske s potporom takvoj tvrdnji od 95%, dok treće mjesto pripada Bosni i Hercegovini. U BiH je, naime, 94% takvih vjernika. Više je žena takvoga stava, njih 95%, a muškaraca je 93%. Hrvatska se nalazi na osmom mjestu u Europi u društvu Ukrajine i Poljske.
Veliki postotak za BiH
No, nešto je drukčiji poredak u odgovorima na jedno “potpitanje”, ali je, svejedno, Bosna i Hercegovina i u tom istraživanju zauzela treće mjesto. Naime, na upit jesu li apsolutno sigurni u postojanje Boga, 79% Armenaca odgovorilo je pozitivno, po čemu se ta zemlja našla na prvome mjestu ovoga istraživanja. S Gruzijcima su zamijenili pozicije, a tamo 73% kaže da nema nikakvih dvojbi u postojanje Boga. Slijedi BiH čijih 66% stanovnika daje identičan odgovor. Isto istraživanje je u 34 zemlje pokazalo kako 45% ispitanika kaže da je potrebno vjerovati u Boga “kako bismo bili moralni i gajili dobre vrijednosti. Ali postoje velike regionalne varijacije u odgovorima na to pitanje.
Ljudi u gospodarstvima u razvoju koji su uključeni u ovo istraživanje skloniji su biti religiozniji i vjerojatnije će smatrati religiju važnom u svojim životima te su ustvrdili kako je vjerovanje u Boga potrebno kako bi osoba bila moralna. Razlike se javljaju i unutar zemalja. Općenito, ljudi koji su relativno nereligiozni skloniji su nego visoko religiozni ljudi u istim zemljama reći da nije nužno vjerovati u Boga kako bi se bilo moralna osoba. Unatoč razlikama u vjerskom obredu, 62% ispitanika kaže da religija igra važnu ulogu u njihovim životima, dok se 61% slaže da Bog igra važnu ulogu u njihovim životima, a 53% kaže isto o molitvi. Od 1991. udio ljudi koji kažu da im je Bog važan porastao je u Rusiji i Ukrajini, dok se u istom razdoblju u zapadnoj Europi dogodilo suprotno. Tako u zapadnoeuropskim zemljama samo 22% ispitanika kaže da je vjera u Boga nužna za moral, dok u šest ispitanih istočnoeuropskih nacija 33% ispitanih dijeli to mišljenje. Prethodna istraživanja pokazuju da je europski kontinent sve više sekularan u cjelini, iako među Europljanima postoje značajne razlike između istočnih i zapadnih zemalja u stavovima prema vjeri i vjerskim manjinama. Na individualnoj osnovi, oni koji zarađuju iznad srednjeg praga dohotka ili na njemu u većini zemalja znatno su manje skloni reći da je vjera u Boga nužna za moral.
Vjera i molitva
Većina zemalja pokrivenih istraživanjem pokazuje generacijski jaz po pitanju je li vjera u Boga nužna kako bismo bili moralni i gajili dobre vrijednosti. U skladu s prošlim analizama, koje su pokazale da su mlađe odrasle osobe općenito manje religiozne po nekoliko mjera, najmanje je vjerojatno da će oni od 18 do 29 godina reći da je potrebno vjerovati u Boga kako bi bili moralni. U većini od 34 ispitane zemlje, osobe u dobi od 50 i više godina značajno češće misle da je vjera u Boga nužna za moralnost nego oni od 18 do 29 godina. U većini ispitanih europskih i sjevernoameričkih zemalja manje je vjerojatno da će obrazovaniji pojedinci reći da je vjera u Boga nužna za moral. Ovaj obrazac pomno prati vezu između razine prihoda i načina na koji ljudi odgovaraju na to pitanje jer postoji značajna korelacija između postignuća u obrazovanju i zarade. Osim toga, postoje razlike po ovom pitanju među ispitanicima na različitim razinama obrazovanja u nekoliko drugih zemalja uključenih u ranija istraživanja. Ta istraživanja pokazala su i odnos vjernika prema molitvi, odlasku u bogomolje. Više od polovine katolika u BiH odlazilo je na nedjeljne mise. Istodobno, to je činilo tek 10% pravoslavnih vjernika, a kod muslimana je 31% vjernika pohodilo molitve petkom.
