Sindikalna potrošačka korpa za rujan u Bosni i Hercegovini premašila je 3.500 KM, dok prosječna plata pokriva manje od polovine njenih troškova. Pred građanima je period dodatne neizvjesnosti, posebno zbog najavljenog poskupljenja električne energije, rasta cijena ogrjeva i sve težeg održavanja životnog standarda.
Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine upozorava da bi poskupljenje struje moglo dovesti do novog rasta cijena brojnih proizvoda i usluga. Smatra da nadležne institucije nisu na vrijeme provele mjere koje bi zaštitile najugroženije kategorije stanovništva.
Energetski siromašni potrošači bez adekvatne zaštite
Vasilić ističe da se već duže vrijeme najavljuju promjene cijena električne energije, ali da istovremeno nisu uspostavljeni odgovarajući mehanizmi zaštite građana koji neće moći podnijeti dodatne troškove.
Prema njegovim riječima, potrebno je provesti zakonske odredbe koje se odnose na energetski siromašne potrošače, odnosno građane kojima bi novi računi za električnu energiju mogli predstavljati ozbiljan financijski problem.
„Nije do sada urađeno ništa po tom pitanju“, upozorava Vasilić, dodajući da će teret poskupljenja na kraju snositi građani.
Dodatni problem predstavlja rast cijena ogrjeva. Vasilić navodi da cijena peleta na pojedinim skladištima dostiže oko 800 eura po toni, pa i više. Smatra da je potrebno detaljnije analizirati formiranje cijena i utvrditi koliko su one opravdane.
Cijene rastu, ali se rijetko vraćaju na niži nivo
Govoreći o rastu cijena, Vasilić ukazuje na problem koji potrošači, kako kaže, godinama primjećuju: kada poskupe energenti i sirovine, rastu i cijene proizvoda, ali se one rijetko smanjuju kada troškovi proizvodnje ponovo padnu.
Dodaje da se odgovornost za poskupljenja često pripisuje trgovcima, iako u formiranju konačnih cijena sudjeluju i troškovi proizvođača, energenata i drugi elementi.
„Mi više nemamo talase poskupljenja, nego smo u jednom permanentnom stanju kontinuiranih poskupljenja“, kaže Vasilić.
Prema njegovoj ocjeni, podaci o potrošačkoj korpi ne odražavaju uvijek u potpunosti stvarne troškove života građana, zbog čega je važno obratiti pažnju na to koliko domaćinstva zaista mogu izdvojiti za osnovne potrebe.
Vasilić smatra da jedna plaća u domaćinstvu teško može pokriti mjesečne troškove života, dok su umirovljenici posebno izloženi financijskom pritisku.
Ističe da rast mirovina često ne prati ni rast inflacije, a kamoli povećanje cijena osnovnih proizvoda. Zbog toga se kupovna moć građana dodatno smanjuje.
Problem je, kako navodi, i u tome što se povećanja primanja često osjete tek nakon određenog vremena, dok cijene u međuvremenu nastavljaju rasti.
Niži PDV na osnovne proizvode i veća zaštita domaće proizvodnje
Kao jednu od mogućih mjera za ublažavanje pritiska na građane, Vasilić navodi promjene u sistemu PDV-a. Smatra da bi trebalo razmotriti diferencirane stope, umjesto jedinstvene stope za sve proizvode i usluge, piše BHRT.
Također ističe potrebu za dugoročnijim mjerama u oblasti energetike, kao i za zaštitom i podrškom domaćoj proizvodnji. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina ima mogućnost proizvoditi dio proizvoda koje uvozi, zbog čega bi trebalo stvoriti povoljnije uvjete za domaće proizvođače.
Vasilić smatra da kratkoročne intervencije nisu dovoljne za stabilizaciju tržišta te da su potrebne mjere koje bi dugoročno uticale na proizvodnju, formiranje cijena i sigurnost snabdijevanja.
Upozorenje zbog uvoza mesa i položaja domaćih farmera
Posebno upozorava na, kako tvrdi, razlike u propisima koji regulira promet i skladištenje hrane između Bosne i Hercegovine i Europske unije. Kao primjer navodi zamrznuto meso i mesne proizvode, za koje se, prema njegovim riječima, u različitim sistemima primjenjuju različiti rokovi skladištenja.
Smatra da bi usklađivanje propisa s europskim standardima i bolja kontrola uvoza mogli doprinijeti zaštiti potrošača, ali i domaće poljoprivredne proizvodnje.
„Nije čudo što nam stočarstvo kao proizvodnja i farme ljudi kukaju i propadaju“, kaže Vasilić, upozoravajući na probleme s kojima se suočavaju domaći proizvođači mesa, mlijeka i žitarica.
Potrebne dugoročne mjere
Vasilić očekuje da bi nove vlasti mogle pokrenuti mjere koje bi ublažile posljedice rasta troškova života, ali naglašava da će rezultati zavisiti od spremnosti nadležnih da djeluju.
Upozorava da bi najavljeno poskupljenje električne energije, uz već visoke cijene hrane i ogrjeva, moglo dodatno opteretiti kućne budžete tijekom predstojećih mjeseci.
Poruka udruženja potrošača je da je, osim kratkoročnih intervencija, potrebno sistemski pristupiti zaštiti najugroženijih građana, kontroli tržišta i jačanju domaće proizvodnje.
