Tri dana prije izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji objavljeni su rezultati novog istraživanja javnog mnijenja agencije Ipsos, prema kojem lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ uživa potporu 47,4 posto birača, dok Studentsku listu „Studenti pobjeđuju“ podržava njih 40 posto.
Riječ je o istraživanju koje je naručila upravo Vučićeva izborna lista, a njegovi rezultati znatno se razlikuju od ankete objavljene samo dva dana ranije, prema kojoj su studenti imali prednost pred vladajućom koalicijom.
Prema Ipsosovim rezultatima, Vučićeva lista ima prednost od 7,4 postotna boda pred studentskim pokretom koji je izrastao iz masovnih prosvjeda nakon tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru.
Na trećem mjestu nalazi se lista „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“, okupljena oko Socijalističke partije Srbije (SPS), s potporom od 3,2 posto birača.
Prema Ipsosovoj procjeni, upravo bi te tri liste bile jedine koje bi uspjele prijeći izborni prag od tri posto. Ispod njega ostale bi liste „Europska Srbija“ i „Autentična desnica“, što bi moglo imati važnu ulogu u konačnoj raspodjeli zastupničkih mandata.
Međutim, potpuno drukčiju sliku odnosa političkih snaga ponudila je Nova srpska politička misao (NSPM), srbijanski politički časopis, izdavačka kuća i agencija za istraživanje javnog mnijenja sa sjedištem u Beogradu, koja je prije dva dana objavila rezultate svojeg istraživanja.
Prema toj anketi, provedenoj od 25. rujna do 5. listopada, Studentska lista uživala je potporu 44,5 posto birača, a Vučićeva 42,7 posto. Studenti su, dakle, imali prednost od 1,8 postotnih bodova.
NSPM je istraživanje proveo na uzorku od 1050 ispitanika, navodeći da je ono izrađeno za vlastite potrebe.
Razlika između dviju anketa posebno je zanimljiva s obzirom na to da se Srbija nalazi u završnici jedne od politički najnapetijih izbornih kampanja posljednjih godina.
Ipsosovo istraživanje provedeno je od 20. do 22. listopada na uzorku od 3624 ispitanika, a njegov je naručitelj bila lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“.
Podaci su prikupljeni kombinacijom telefonskog i internetskog anketiranja. Telefonski razgovori činili su 90 posto uzorka, dok je preostalih deset posto ispitanika sudjelovalo putem Ipsosova internetskog panela.
Istraživanjem su obuhvaćeni punoljetni građani Srbije, bez Kosova, a nisu bili uključeni ni birači koji žive u inozemstvu.
Procjene potpore pojedinim listama temelje se na odgovorima opredijeljenih birača, odnosno onih koji su naveli za koga namjeravaju glasati. Ipsos je u izračun uključio i pretpostavku da će 2,5 posto glasačkih listića biti nevažeće, oslanjajući se na rezultate prethodnih izbora.
Ipsos procjenjuje da bi izlaznost na nedjeljnim izborima mogla dosegnuti 64,7 posto, uz procijenjeni raspon od 62,9 do 66,5 posto kada se uzme u obzir uzoračka pogreška.
Iz agencije ipak upozoravaju da dio birača konačnu odluku donosi tek nekoliko dana prije izlaska na birališta. Zbog toga, kao i zbog slabije stranačke vezanosti dijela biračkog tijela, u završnici kampanje još su moguće promjene potpore.
Izvanredni parlamentarni izbori u Srbiji održavaju se u nedjelju, 25. listopada. Birači će odlučivati o novom sazivu Narodne skupštine, koja ima 250 zastupnika, a za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 126 mandata.
