Umjetna inteligencija otkrila je kritične sigurnosne ranjivosti u PHP-u, programskom jeziku koji pokreće većinu web stranica diljem svijeta, što je dovelo do širokog isključivanja stranica s mreže dok se traže sigurnosne zakrpe.
Što je PHP i kako se koristi?
Stvoren početkom 1990-ih, PHP je računalni programski jezik koji pokreće otprilike 70% svjetskih web stranica.
Za razliku od statičke web stranice, koja uvijek šalje istu stranicu svim posjetiteljima, PHP web stranica se smatra “dinamičkom”. Ona generira svoj sadržaj na zahtjev upitima u bazu podataka i provjerava je li korisnik prijavljen, prikazuje personalizirane informacije i ažurira sadržaj u stvarnom vremenu.
To je “okosnica weba”, prema tvrtki za kibernetičku sigurnost Wiz Research, koja tvrdi da već više od desetljeća koristi umjetnu inteligenciju za pronalaženje skrivenih ranjivosti u PHP-u.
PHP, izvorno skraćenica za “Personal Home Page”, a kasnije “PHP Hypertext Preprocessor”, koriste popularne platforme za izradu web stranica kao što su WordPress, Drupal i PrestaShop.
Otkrivene ranjivosti mogle bi omogućiti hakerima da upadnu na velik broj ovih stranica, od online trgovina do javnih usluga. Zbog toga ih je toliko velik broj preventivno uklonjen s mreže dok programeri rade na zaštiti koda od napada.
Kako je umjetna inteligencija pronašla ranjivosti?
Wiz i druge grupe koristile su vrhunske modele umjetne inteligencije, poput onih američkih divova OpenAI-a i Googlea, kako bi otkrile slabosti u PHP-u u kolovozu. Ovo otkriće držano je u tajnosti dok se razvijala zakrpa.
OpenAI ove je nedostatke nazvao “jednom od najznačajnijih ranjivosti posljednjih godina”, dodajući da ona “označava novu fazu u kojoj umjetna inteligencija može pronaći sigurnosne greške s utjecajem na cijeli internet”.
Paralelno s Wizom, tvrtka za kibernetičku sigurnost Calif otkrila je ove nedostatke tijekom revizije PHP koda koju je financirao OpenAI.
“Problem s alatima poput umjetne inteligencije je taj što u trenutku kad sve informacije postanu javne, ljudi ih mogu izuzetno brzo iskoristiti kao oružje”, rekao je za AFP Steve Kerrison, predavač kibernetičke sigurnosti na singapurskom kampusu Sveučilišta James Cook.
“To je razlog što svi djeluju s tolikom hitnošću kako bi riješili problem”, dodao je.
Jesu li neke stranice već hakirane?
“Isključivanje web stranica s mreže ne znači nužno da su hakirane. To može biti odgovorna mjera zaštite sustava dok se primjenjuju sigurnosna ažuriranja“, objašnjava Dimitrios Salampasis sa Sveučilišta Swinburne u Australiji.
Prema američkoj nacionalnoj sigurnosnoj agenciji, otkrivene ranjivosti “često omogućuju izravan pristup sustavu datoteka ili bazi podataka poslužitelja“, što potencijalno omogućuje hakeru da preuzme kontrolu nad tim poslužiteljima bez potrebe za lozinkom.
Međutim, do sada su “istraživači sigurnosti otkrili da nitko nije aktivno provodio napade koristeći dostupne tehnike”, napominje Salampasis.
Velike institucije, od vladinih agencija do medijskih kuća, trebale bi biti u mogućnosti relativno brzo zakrpati svoje web stranice, ali druge mogu ostati ranjive.
“Neke stranice, sustavi i ljudi neće imati apsolutno nikakvu ideju što se događa i ostat će nesvjesni danima, tjednima ili čak mjesecima“, upozorava Kerrison. Među njima su na primjer blogovi ili druge stranice koje vode fizičke osobe, a koje bi se mogle koristiti za širenje virusa, neželjene pošte ili zlonamjernog sadržaja.
Postoje li druge moguće posljedice?
Složena i međusobno povezana priroda online sustava, koji često koriste sučelja trećih strana, znači da neke ranjivosti mogu postojati čak i nakon što je početni problem riješen.
Ako ta sučelja trećih strana koriste PHP, “čak i ako ste se sami zakrpali… ostajete ranjivi“, naglašava Rahat Masood, predavač kibernetičke sigurnosti na Sveučilištu New South Wales u Sydneyju.
Međutim, PHP ne rješava sve: robusne mjere kibernetičke sigurnosti moraju uključivati više slojeva obrane, ističe Kerrison.
U nekoliko država, među ostalima u Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Češkoj i Australiji, zbog propusta su u srijedu iz opreza privremeno isključene internetske stranice državnih institucija.
Iz hrvatskog CERT-a, tijela za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza, preporučuju da se popišu svi sustavi koji koriste PHP i nadograde čim je to moguće. Starije verzije za koje više nema podrške treba ukloniti s interneta ili ih dodatno zaštititi do nadogradnje.
Ako postoji sumnja da je poslužitelj već napadnut, savjetuju da se izolira, sačuvaju zapisi o aktivnostima te provjeri jesu li na njemu postavljene nove, nepoznate datoteke.
