Dolaskom jeseni u Njemačkoj raste broj prijava privremene nesposobnosti za rad, no prehlada i gripa više nisu vodeći uzrok dugih izostanaka. Prema analizi zdravstvenog osiguranja DAK, psihička oboljenja postala su glavni razlog odsustva s posla – oboljeli u prosjeku izbivaju oko 34 dana po slučaju, dok opći prosjek bolovanja iznosi tek desetak dana, piše Fenix.
Odvjetnik za radno pravo Lucas Rößler razjasnio je ključne pravne nedoumice o pravima radnika, izlascima, visini primanja i mogućnosti otkaza.
Morate li poslodavcu otkriti dijagnozu?
Dijagnoza je privatna stvar radnika. Zaposlenici nisu dužni reći nadređenom od čega točno boluju, čak ni ako poslodavac na tome inzistira. Na doznaci koju preuzima tvrtka dijagnoza nije navedena.
Obveza prijave: Radnik mora odmah obavijestiti poslodavca o spriječenosti za rad.
Liječnička potvrda: Ako bolest traje dulje od tri kalendarska dana, potvrda liječnika mora se dostaviti najkasnije idućeg radnog dana (iako je pojedine tvrtke ugovorom traže već od prvog dana). Za zakonski osigurane radnike u Njemačkoj poslodavac doznaku preuzima digitalnim putem izravno od zdravstvenog osiguranja.
Smije li se izlaziti iz kuće tijekom bolovanja?
Bolovanje ne znači automatski strogo ležanje u krevetu. Dopušteno je sve što ne ometa i ne usporava proces oporavka. Kod depresije i stanja iscrpljenosti liječnici često preporučuju boravak na svježem zraku, laganu fizičku aktivnost i socijalne kontakte.
Pravni problemi nastaju ako poslodavac posumnja da radnik radi protiv svog oporavka. Odlazak na koncerte ili objavljivanje fotografija s noćnih zabava na društvenim mrežama dok traje bolovanje zbog iscrpljenosti redovito vodi do opomene, obustave isplate plaće ili otkaza. Ako vam je liječnik propisao šetnje ili rekreaciju kao dio terapije, preporučuje se zatražiti pisanu potvrdu kako biste izbjegli sporove na sudu.
Koliko novca dobivate tijekom dugog izostanka?
Prvih šest tjedana (42 dana) bolovanja poslodavac isplaćuje punu plaću, pod uvjetom da radnik u toj tvrtki radi najmanje četiri tjedna.
Nakon šest tjedana isplatu preuzima zdravstveno osiguranje (Krankengeld):
Naknada iznosi 70 posto bruto plaće, ali najviše 90 posto neto iznosa.
Nakon odbitka socijalnih doprinosa, radniku ostaje otprilike tri četvrtine do četiri petine uobičajene neto plaće.
Propisani limit: Najviši dnevni iznos naknade iznosi do 135,63 eura bruto (oko 4.070 eura mjesečno), zbog čega zaposlenici s visokim primanjima osjećaju najveći pad prihoda.
Naknada za istu bolest može se primati najviše do 78 tjedana unutar tri godine (u što se ubraja i prvih šest tjedana plaće poslodavca).
Kod ponovljenog oboljenja od iste osnovne bolesti, pravo na punu plaću od poslodavca ponovno se aktivira tek ako je između dva bolovanja prošlo najmanje šest mjeseci bez izostanka po toj osnovi.
Postupni povratak na radno mjesto
Zaposlenicima koji su unutar 12 mjeseci bili bolesni dulje od šest tjedana poslodavac je zakonski dužan ponuditi razgovor o povratku na posao (betriebliches Eingliederungsmanagement – BEM). Sudjelovanje je dobrovoljno za radnika.
Kroz dogovor s liječnikom mogu se prilagoditi radni sati, zadaci ili dogovoriti rad od kuće. Posebno je primjenjiv „hamburški model“ (Hamburger Modell), gdje se radno vrijeme podiže postupno (primjerice s tri na šest sati dnevno), dok radnik u toj fazi prilagodbe i dalje prima naknadu od zdravstvenog osiguranja.
Može li poslodavac uručiti otkaz za vrijeme bolovanja?
Uvriježeno je mišljenje da otvoreno bolovanje štiti radnika od gubitka posla, no to je zabluda. Zaštitu od redovnog otkaza (Kündigungsschutz) uživaju radnici koji u tvrtki s više od deset zaposlenih rade dulje od šest mjeseci.
Poslodavac može dati otkaz zbog bolesti samo pod vrlo strogim uvjetima: mora dokazati da nema izgleda za poboljšanje zdravstvenog stanja radnika, da dugotrajni izostanak stvara teške organizacijske i financijske poremećaje u radu te da radnika nije moguće premjestiti na drugo, prilagođeno radno mjesto. Ako poslodavac prije otkaza nije ponudio razgovor o reintegraciji (BEM), otkaz na sudu redovito pada.
Ključni rok za radnike: Ako primite otkaz, tužba nadležnom radnom sudu (Arbeitsgericht) mora se podnijeti unutar tri tjedna od primitka otkaza. Ako taj rok istekne bez podnošenja tužbe, otkaz automatski postaje pravomoćan, čak i u slučajevima kada je bio potpuno neopravdan.
