Domaći sir jedan je od proizvoda koji građani Bosne i Hercegovine rado nose članovima obitelji i prijateljima koji žive u Njemačkoj, Austriji i drugim europskim državama. Posebno se cijene tradicionalni krajiški, travnički, livanjski i drugi domaći sirevi, pa mnogi putnici vjeruju da jedan kilogram, namijenjen isključivo za porodične potrebe, ne može predstavljati problem na granici.
Međutim, europska pravila o unosu hrane jasno pokazuju da ni tako mala količina sira nije dopuštena u osobnoj prtljazi putnika koji iz Bosne i Hercegovine ulazi u Europsku uniju.
Prema informacijama Carinske uprave Republike Hrvatske, unos mlijeka i mliječnih proizvoda iz trećih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, nije dopušten u putničkoj prtljazi. To se odnosi i na domaće i na industrijski proizvedene sireve.
Drugim riječima, kilogram domaćeg sira nije dopušteno prenijeti preko Graničnog prijelaza Maljevac samo zato što je namijenjen rodbini u Njemačkoj.
Zabrana se odnosi na različite vrste sira, uključujući svježi, tvrdi, polutvrdi, dimljeni i sir iz salamure. Nije presudno je li proizvod vakumiran, čuva li se u plastičnoj posudi ili je originalno zapakiran.
Česta je zabluda da se mala količina hrane može prenijeti ukoliko ne prelazi dva kilograma. Međutim, ograničenje od dva kilograma odnosi se na određene druge proizvode životinjskog porijekla, poput meda i jaja, a ne na uobičajene mliječne proizvode kao što je sir.
To znači da se pravilo o dva kilograma ne može koristiti kao opravdanje za unos domaćeg sira iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku.
Putnici također trebaju znati da ni račun iz trgovine ne mijenja pravila. Čak i kada je sir kupljen u registriranom prodajnom objektu, njegova mala vrijednost ili deklaracija proizvođača ne daju automatsko pravo na unos u Europsku uniju.
Razlog ovakvih ograničenja nije zabrana domaće hrane kao takve, već zaštita zdravlja životinja na području Europske unije. Mlijeko i proizvodi od mlijeka mogu predstavljati rizik od prenošenja određenih uzročnika zaraznih bolesti, zbog čega se na granicama primjenjuju veterinarski i carinski propisi.
Ako putnik na granici ima sir koji nije dopušten za unos, carinski službenici mogu ga oduzeti radi uništavanja. Neprijavljivanje takvog proizvoda može dovesti i do prekršajnog postupka te novčane kazne.
Posebno je važno razlikovati privatno nošenje hrane od redovnog komercijalnog uvoza. Postojanje propisanih veterinarskih certifikata i postupaka za određene komercijalne pošiljke ne znači da putnik može jednostavno staviti kilogram domaćeg sira u automobil i prenijeti ga preko Maljevca.
Zabrana vrijedi već pri ulasku u Hrvatsku, bez obzira na to je li krajnje odredište Zagreb, Ljubljana, Graz, München ili neki drugi grad.
Putnici koji se vraćaju iz Bosne i Hercegovine u Njemačku trebaju imati na umu da hrvatska granica nije samo ulazak u jednu državu, već istovremeno i ulazak na područje Europske unije na kojem se primjenjuju zajednička pravila o unosu hrane životinjskog porijekla, piše GP Maljevac.
