Od formiranja prvog Vijeća ministara BiH nakon rata pa sve do danas Hrvatima je samo jednom pripala pozicija ministra vanjskih poslova i to baš u prvom mandatu davne 1997. godine. Dok se još čekaju službeni rezultati izbora, u javnosti se već nagađa kako bi na čelo ovog ministarstva konačno mogao doći Hrvat i to zbog principa rotacije na ključnim pozicijama u Vijeću ministara.
U brojnim rotacijama na ključnim pozicijama unutar Vijeća ministara tijekom svih ovih godina, pozicija ministra vanjskih poslova je nakon prvog poslijeratnog ciklusa u pravilu zaobilazila hrvatske kadrove. Gledajući iz te perspektive, ali i iz perspektive da će Bošnjak ovaj put sigurno biti na čelu Vijeća ministara, nameće se kao realna mogućnost da Hrvati ovaj put u raspodjeli vlasti dobiju upravo ovo ministarstvo.
“Mislim da bi to bilo izvanredno u ovom trenutku pošto kod hrvatskih političara i uopće kadrova i administrativnih i političkih nema primisli niti najmanje sumnje u usklađenost njihovih opredjeljenja s europskom i euroatlantskom orijetacijom Bosne i Hercegovine. Nisam sretan zbog toga, ali među Bošnjacima i Srbima, ne kod svih naravno, ali ima dosta ljudi koji su skloniji razmatranju nekih radikalnijih alternativa bez obzira na geografsku poziciju ove zemlje. Tu prije svega mislim da na ove intenzivnije veze s Rusijom ili drugim izvaneuropskim akterima kao što su Turska, Saudijska Arabaija, Iran ili neki drugi”, objasnio je Milan Sitarski.
“Hrvatski ministar vanjskih poslova bio bi potreban da povrati ono što je izgubljeno i da pred očima svijeta otkrije ono što je skrivano. To bi bila jedna institucionalno vrlo moćna pozicija koja bi nas mogla popeti do onih raskrižja svjetskih razlučnica koje odlučuju. I koja bi nam mogla otvoriti ona zatvorena vrata zbog nametnutih stereotipa iz Sarajeva i koja bi nam mogla pobrati simpatije u svijetu”, istaknuo je Robert Kolobara.
S obzirom da su Hrvati ovaj put konačno dobili i legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH, ako dođe do dogovora pa im pripadne i ministarstvo vanjskih poslova, zajedničkim snagama bi mogli postići više na europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, ali i na jačanju položaja hrvatskog naroda na međunarodnoj sceni, posebno jer Hrvati prema vani godinama nisu bili adekvatno zastupljeni.
“Ta funkcija je po prirodi stvari takva da omogućuje kontakte na dnevnoj bazi sa stranim državnicima i institucijama, tako da Hrvati više ne bi morali nalaziti da plasiraju svoj narativ i svoju verziju stanja u Bosni i Hercegovini i njenog vanjskopolitičkog opredjeljenja, nego bi to jednostavno mogli koristiti kao jednu institucionalnu mogućnosti kao što su u ovih 25 godina koristili Bošnjaci i Srbi”, kazao je Sitarski.
U jačanju pozicije Hrvata na međunarodnom planu, prema Kolobarinom mišljenju važna je i uloga mjesta 14 veleposlanika koja će preuzeti hrvatski kadrovi, a isto tako i ljudi u konzularnim uredima.
“Ovaj put pred veleposlanicima i konzulima je opipljiva zadaća gdje trebaju postići opipljive rezultate. Nije to više onaj scenarij ‘išla oma da nije doma’, ovo je vrijeme koje traži rezultate i koje traži pobjede. Također, ako ćemo staviti u fotelju ministra vanjskih poslova to trebabiti mudrost koja će donijeti i povratiti nacionalnu vitalnost, a ne neka prefarbana hrđa”, kaže Kolobara.
Podsjetimo, Vijeće ministara BiH se sastoji od devet ministara i predsjedatelja Vijeća ministara. Uz mjesto predsjedatelja, zbog političke težine često se ističe važnost ministarstva financija i trezora te ministarstva vanjskih poslova, iako su sva ministarstva formalno-pravno ravnopravna. S obzirom da se kod većine pozicija pri formiranju vlasti stranke uglavnom pridržavaju rotacije po nacionalnom ključu, ministarstvo vanjskih poslova bi ovaj put moglo biti najveća želja hrvatskih predstavnika, piše RTVHB.
