Član Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, Suad Arnautović, ocijenio je da su specifične izborne tehnologije “prošle test” na ovogodišnjim Općim izborima u BiH, ali smatra da bi sljedeći donositelji odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH trebali razmisliti i o nadogradnji tog sustava, primjerice uvođenjem kamera na samom biračkom mjestu, ali i nekim drugim potrebnim inovacijama.
U intervjuu za Fenu, Arnautović je iznio nekoliko prijedloga koji bi, po njegovom mišljenju, poboljšali izborni proces u Bosni i Hercegovini, napominjući da je to njegovo osobno mišljenje, a ne službeni stav Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.
-Po mom mišljenju, trebali bismo razmisliti o uvođenju obveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju osobnu iskaznicu, kao birač – izjavio je.
Također je mišljenja da bi sastav biračkih odbora trebao isključivo činiti državni službenici i namještenici, tj. zaposlenici u javnim ustanovama čije se naknade isplaćuju iz proračuna svih razina – od odgojitelja u vrtićima, vatrogasaca do državnih službenika u upravnim tijelima, agencijama i tako dalje.
-Po mom mišljenju, donositelji odluka trebali bi provesti smislenu raspravu i procijeniti koliko bi to bilo svrsishodno, a mislim da ako bi se i lokalni i opći izbori održavali u jednoj izbornoj godini, lokalni i opći izbori trebali bi se održati u travnju, mjesecu izborne godine, a opći izbori, kao i do sada, u prvom tjednu listopada – rekao je Arnautović.
Istaknuo je da bi jedna od najnužnijih reformi, po njegovom mišljenju, trebala biti mogućnost davanja biračkog prava, i aktivnog i pasivnog, mladima od 16 godina. Na taj bi se način, barem u tom pogledu, približili zemljama poput Njemačke, ili Austrije, koje su to pravo uvele još 2007. godine, kao prva zemlja u Europskoj uniji.
-Također, treba uzeti u obzir da članove općinskih i gradskih izbornih povjerenstava imenuje Središnje izborno povjerenstvo te da se njihove naknade isplaćuju iz proračuna Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine – izjavio je Arnautović.
Kaže da bi možda trebalo razmotriti dvije stvari s ciljem konsolidacije političkog spektra u Bosni i Hercegovini, a to je promjena Sainte-Lagueove formule u Victor d’Hondtovu formulu, formulu za pretvaranje glasova u mandate, kao i stvaranje trostupanjskog izbornog praga.
-Na primjer, za jednu ovjerenu stranku podići izborni prag na četiri ili pet posto; za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koaliciju tri ili više stranaka sedam posto, te time doprinijeti pravednijem izbornom sustavu, koji će prepoznati razliku između toga kada neovisni kandidat nastupa samostalno i kada mu se suprotstavlja koalicija od pet, 10 ili 12 političkih stranaka. Nije pošteno da jedan i drugi politički subjekt (neovisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka) imaju isti izborni prag – smatra Arnautović.
Prema njegovim riječima, posebnu pozornost treba posvetiti oblikovanju izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, s ciljem njihovog pojednostavljenja, konsolidacije i posebno izbjegavanja određenih političkih manipulacija u procesu određivanja granica izbornih jedinica, poput gerrymanderinga i malapportionmenta. To rezultira nesrazmjerom između postotka birača na nekom području i postotka tog područja u broju mandata u predstavničkom tijelu. Ove pojave mogu se definirati kao nepravedno i nepravedno razgraničenje granica izbornih jedinica, što krši demokratski princip jednake važnosti glasa svakog birača, a time i princip jednakosti biračkih prava općenito.
-Podsjećam vas da je jednako pravo glasa jedno od pet načela slobodnih i poštenih izbora, te ako se ono ne postigne, ne može se reći da su izbori, u cjelini, pošteni. Najdrastičniji primjer su izborne jedinice 1b, 2b i 3b u entitetu Republika Srpska, koje daju devet izravnih mandata Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U svakoj od ovih višečlanih izbornih jedinica, izborna magnituda je jednaka, tj. svaka izborna jedinica bira jednak broj mandata, tj. tri zastupnika. Međutim, među njima postoji ogromna razlika u broju registriranih birača – pojasnio je Arnautović.
Naveo je da je u izbornoj jedinici 1b (Banjalučka regija) ukupan broj registriranih birača na dan 4. listopada 2026. godine 570.725, dok je u izbornoj jedinici 3b (Trebinjska regija) taj broj 296.496 birača, pa je razlika u broju birača u ove dvije izborne jedinice 274.229, što apsolutno nadilazi svaki demokratski standard u smislu “težine” glasova potrebnih za jedan mandat, tj. u smislu broja glasova potrebnih za osvajanje jednog zastupničkog mjesta. U izbornoj jedinici 1b, “težina” jednog mandata je 190.241, a u izbornoj jedinici 3b, ta “težina” je 91.409 potrebnih glasova.
Arnautović je također govorio o Centralnom popisu birača.
-Također, jedan od najvažnijih tehničkih i stručnih zahtjeva je realna procjena biračkog popisa u Bosni i Hercegovini. Rekao sam to kako vidim rješenje tog pitanja, jer trenutni Središnji birački popis ne odgovara stvarnom i realnom stanju na terenu. Prenapuhan je, posebno kod onih osoba koje imaju CIPS identifikacijski dokument, osobnu iskaznicu, a ne žive u Bosni i Hercegovini – smatra Arnautović.
Kaže da ovdje vidi dva odvojena koraka – to je ili uvođenje obveznog glasanja, ili povratak, barem na jedan ciklus, aktivnoj registraciji birača s obveznim izdavanjem osobne iskaznice birača svakom registriranom biraču.
