Rusija pojačava tajne operacije diljem Europe, a njezine obavještajne službe sve češće razmatraju atentate na rukovoditelje obrambenih tvrtki i druge civile povezane s vojnom pomoći Ukrajini.
Na to upozoravaju europske obavještajne službe, piše Financial Times – FT.
Prema riječima europskih obavještajnih dužnosnika, cilj Moskve je oslabiti vojnu pomoć Kijevu u vrijeme kada se rusko napredovanje u Ukrajini usporava, a rusko gospodarstvo suočava se s rastućim pritiskom.
Financial Times navodi da su obavještajne službe pet europskih zemalja upozorile na sve agresivnije djelovanje ruske vojno-obavještajne službe GRU, koja je povezana s nizom tajnih operacija na europskom tlu.
Potencijalne mete uključuju visoke dužnosnike i rukovoditelje obrambenih tvrtki, uključujući manje proizvođače dronova i druge tvrtke koje izravno opskrbljuju Ukrajinu vojnom opremom.
Zbog takvih prijetnji, njemačke sigurnosne službe pojačale su kontakte s obrambenom industrijom. Preporučili su dodatne mjere osobne zaštite pojedinačnim direktorima, uključujući angažiranje privatnog osiguranja.
Prema Financial Timesu, europske obavještajne službe posebno su zabrinute činjenicom da se u ruskim planovima sve češće razmatraju atentati na civilne ciljeve. Takve su se operacije prije smatrale izuzetno rizičnima zbog mogućih političkih i sigurnosnih posljedica.
Jedan od slučajeva koji je izazvao posebnu zabrinutost je plan atentata na Armina Pappergera, izvršnog direktora njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall.
Američke i njemačke službe otkrile su ruski plan da ga ubiju 2024. godine, prema ranijim medijskim izvješćima. Rheinmetall je jedan od značajnih europskih proizvođača oružja i vojne opreme za Ukrajinu.
Prema novim procjenama europskih obavještajnih službi, prijetnje više nisu ograničene samo na čelnike velikih obrambenih tvrtki. Manje tvrtke čija proizvodnja izravno utječe na vojne sposobnosti Ukrajine postaju potencijalne mete.
Osim prijetnji atentatima, europske službe bilježe sve više sabotaža, kibernetičkih napada i pokušaja ometanja prometnih i opskrbnih ruta kojima vojna oprema stiže u Ukrajinu.
Danska obavještajna služba PET nedavno je upozorila da Rusija sve više pokušava napasti određene tvrtke iz obrambene industrije.
Prema danskim obavještajnim dužnosnicima, ruske službe putem društvenih mreža i aplikacija poput Telegrama regrutiraju ljude za jednostavne zadatke, poput fotografiranja tvornica, skladišta ili vozila.
Prikupljene informacije zatim se mogu koristiti za pripremu sabotaže. Angažirane osobe često nemaju obavještajnog iskustva, a njihova suradnja motivirana je novčanom naknadom.
Početkom listopada danska služba upozorila je da su ruske operacije postale specifičnije te da Moskva sada pokušava ciljati proizvodnju oružja koja izravno utječe na situaciju na ukrajinskom bojištu.
Europski obavještajni časnici procjenjuju da Moskva takvim operacijama pokušava postići nekoliko ciljeva.
Osim što izravno ometaju proizvodnju i isporuku oružja Ukrajini, ruske operacije trebale bi zastrašiti direktore i zaposlenike obrambenih tvrtki te povećati troškove njihove zaštite.
Istodobno, prema tim procjenama, Kremlj pokušava izazvati osjećaj nesigurnosti među europskim stanovništvom, produbiti podjele među članicama NATO-a i oslabiti političku podršku Ukrajini.
Europske službe još ne procjenjuju da je velika ruska konvencionalna invazija na teritorij NATO-a neposredna prijetnja. Međutim, upozoravaju da ruske hibridne operacije postaju sve intenzivnije i opasnije.
Moskva redovito odbacuje zapadne optužbe da stoji iza sabotaža, pokušaja atentata i drugih tajnih operacija u Europi.
