Građani Bosne i Hercegovine koji imaju neplaćene kredite, dugovanja prema bankama, komunalnim poduzećima, porezne obveze ili neizmirene novčane kazne često se pitaju mogu li zbog tih dugova imati problema prilikom prelaska državne granice. Posebnu zabrinutost imaju građani koji žive i rade u inozemstvu, a protiv kojih se u BiH vode postupci naplate potraživanja.
Prema važećem pravnom okviru Bosne i Hercegovine, samo postojanje novčanoga duga ne predstavlja automatski razlog da Granična policija BiH zabrani građaninu izlazak iz države.
To znači da osoba koja kasni s otplatom bankarskoga kredita, ima neplaćene račune ili se protiv nje vodi građanski postupak radi naplate duga, ne dobiva samim time zabranu prelaska državne granice.
Pravo na slobodu kretanja i napuštanja države zaštićeno je Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom o ljudskim pravima, odnosno njezinim Protokolom broj 4. Ograničenja tog prava mogu se uvoditi samo na zakonom propisan način i kada za to postoje odgovarajući pravni razlozi.
Novi Zakon o graničnoj kontroli Bosne i Hercegovine, objavljen u Službenom glasniku BiH broj 7/25, propisuje ovlasti Granične policije prilikom provjera putnika. Policijski službenici imaju pravo provjeriti putne isprave, identitet osobe, ispunjavanje uvjeta za prelazak granice te podatke u potražnim i drugim službenim evidencijama, piše GPMaljevac.
Međutim, takve ovlasti ne znače da granični policajac može samostalno zabraniti putovanje samo zato što osoba duguje novac banci, privatnoj osobi ili nekoj instituciji.
Drukčija situacija nastaje ako je protiv osobe donesena odgovarajuća sudska odluka kojom joj se zabranjuje putovanje ili ako postoji zakonit nalog za njezino uhićenje odnosno privođenje.
Primjerice, u kaznenom postupku sud može, pod propisanim uvjetima, izreći mjeru zabrane putovanja, privremeno oduzeti putnu ispravu ili odrediti druge mjere radi osiguranja nazočnosti osumnjičenika odnosno optuženika. Takve mjere mogu se provoditi i prilikom granične kontrole.
Posebno treba razlikovati obična građanska dugovanja od pravomoćnih novčanih kazni u prekršajnim postupcima. Zakon o prekršajima Federacije BiH predviđa mogućnost da sud, pod posebnim zakonskim uvjetima, odredi lišenje slobode zbog neplaćanja novčane kazne. Međutim, ni to ne znači da svaka neplaćena kazna automatski dovodi do zabrane izlaska iz zemlje.
Kada je riječ o bankarskim kreditima i drugim građanskim potraživanjima, vjerovnik može pokrenuti sudski postupak i tražiti prisilnu naplatu duga, uključujući zakonom predviđene mjere ovrhe na imovini ili primanjima dužnika. Sam postupak prisilne naplate nije isto što i zabrana putovanja.
Građani koji imaju otvorene sudske postupke, neizvršene odluke ili neplaćene kazne trebaju prije odlaska u inozemstvo provjeriti svoj pravni status kod nadležnoga suda ili drugog tijela koje vodi postupak.
Posebno je važno utvrditi postoji li sudska mjera zabrane putovanja, nalog za dovođenje ili drugi akt koji može utjecati na prelazak granice. Visina duga sama po sebi nije odlučujući kriterij, nego postojanje konkretne zakonske osnove za postupanje nadležnih tijela.
